Analiza se temelji na metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije i Evropske komisije.
Rezultati analize pokazali su da svake godine onečišćenje zraka, koje je posljedica rada 16 termoelektrana na ugljen Zapadnog Balkana, uzrokuje do 3.000 smrtnih slučajeva, do 8.000 slučajeva bronhitisa kod djece i druge kronične boleste.
Analiza procjenjuje da se godišnji troškovi liječenja koji se mogu povezati s tim zagađenjem kreću u rasponu od 6,1 do 11,5 milijardi eura, a plaćaju ih građani i ekonomije ugroženih zemalja.
– Zagađenje zraka ne poznaje granice, u Evropi ostaje nevidljivi ubojica. Činjenica je da se zagađeni zrak sa zapadnog Balkana prenosi na zemlje EU, što dodatno negativno utječe na ionako lošu kvalitetu zraka. To otežava tim zemljama EU, izravnim susjedima zemalja zapadnog Balkana, da ispune evropske standarde kvalitete zraka – rekao je viši savjetnik za zdravlje i energiju HEAL-a i šef izvještaja.
Dodao je kako je krajnje vrijeme da donositelji odluka u EU podrže napore na zaštiti čistog zraka i dekarbonizaciji energetskog sektora u zemljama zapadnog Balkana.
Termoelektrane na zapadnom Balkanu već godinama prenose veliku količinu zagađivačkih msterija. Samo u 2016. godini 16 termoelektrana na Zapadnom Balkanu u zraku je izdalo količinu sumpornog dioksida usporedivu s količinom emitiranom iz svih 250 termoelektrana u EU. Jednako alarmantan je i nivo onečišćenja finih čestica (PM2,5 PM10) i dušikovih oksida.
