Morski biolog Neven Iveša, asistent na Odjelu za prirodne i zdravstvene studije Sveučilišta ‘Juraj Dobrila’ u Puli, koji već godinama proučava problem drastičnih promjena u ekosistem sjevernog Jadrana, upozorava da je životinski svijet tamošnjeg podmorja ozbiljno ugrožen. No, za to nisu, kako se najčešće misli, isključivi krivci ribari odnosno prekomjerni ribolov.
“Pogrešno je što su prsti uvijek upereni u ribare i ribolov kao ‘problematičnu djelatnost’. Ljudi ne uzimaju u obzir sve ostalo što itekako negativno utiče, a ribari su samo oni koji trpe najveće posljedice jer su direktno vezani uz more. Ovdje se radi o kumulativnom učinku raznoraznih efekata koji nisu dovoljno istraženi pa se ne može reći koji ima najveći negativni uticaj na okoliš“, kazao je Iveša za “Jutarnji“.
“Izrazito agresivne vrste preuzimaju dominaciju”
Riječ je, kaže, o mnogo širem problemu u kojem se miješaju klimatske promjene, politika, apartmanizacija, urbanizacija, loš tretman otpadnih voda, otpad, sidrenje u uvalama, ribarski kapaciteti susjedne Italije.
“Uglavnom, puno je tu faktora i treba sagledati cjelovitiju sliku od toga da se kaže: Ah, ribar je kriv jer je kočario, jer vuče panulu gdje treba i gdje ne treba i slično“, napominje Iveša.
Jedan od glavnih čimbenika ovog problema su globalne klimatske promjene koje se odražavaju i na ekosistem Sjevernog Jadrana jer, kaže Iveša, zbog povećanja temperature mora dolazi do velikih seoba nekih organizama na nova područja. Tako ribe koje vole toplije more dolaze na sjeverni Jadran i utiču na prirodnu ravnotežu.
“To su južnjačke vrste koje su autohtone, doduše, i za Jadran, ali su bile fokusirane na njegov južni dio. Sad se, kako se zagrijava sjeverni dio, one polako sele. Kako su izrazito agresivne i brze, preuzimaju dominaciju”, kazao je Iveša.
Stigla je i riba koja ubija druge iz ‘obijesti’
Kao najočitiji primjer toga Iveša ističe ribu strijelku koja se smatra jednom od najkarizmatičnijih vrsta jer se najčešće spominje u literaturi i najviše ju se lovi. Ta riba je, tumači morski biolog Iveša, najagresivnija jer druge ribe ne ubija samo zbog hrane već i iz ‘obijesti’.
“Ustanovljeno je da ulazi čak i u kaveze brancina i orada te ubija ribu koju na kraju niti ne pojede“, objašnjava Iveša dodajući da je strijelka najveća konkurencija brancinu.
Inače, sjeverni Jadran u naučnoj se literaturi uspoređuje s Atlantskim oceanom i naziva ‘malim Atlantikom’ zbog dubine i bogatstva hranjivih tvari, a sada novopridošle vrste utiču na prirodnu ravnotežu tamošnjeg ekosistema.
