Rodilja će imati pravo na naknadu troškova tokom trudnoće i porođaja, kao i pravo na nagradu, ali će ta nagrada biti umjerena – od 8.000 do 15.000 eura, kažu u komisiji za izradu prednacrta GZ-a.
Žene iz Srbije tako neće više morati da idu u Ukrajinu, gdje se sa surogat-majkama sklapaju ugovori na 30.000 do 40.000 eura, ili u Ameriku, gdje je cijena ovakve “usluge” čak 100.000 dolara, rekao je za “Politiku” prof. dr. Miodrag Orlić, v. d. predsjednika komisije za izradu prednacrta.
Materinstvo je do sada uvijek bilo nesporno, jer se i u životu i u pravu smatra da je majka djeteta ona žena koja ga je rodila. Međutim, sada će postojati pravni i biološki trougao, jer u nastanku novog života mogu da učestvuju tri žene: ona koja daje jajnu ćeliju, ona koja će nositi trudnoću i roditi i žena koja će biti majka djeteta. Zakonik kaže da je to “namjeravana majka”. Ona po pravilu neće biti i davalac jajne ćelije, ali ta mogućnost nije isključena.
“Mislim da smo pronašli lijepu riječ ‘rodilja’ za ženu koja će nositi i roditi dijete. Termin ‘surogat-majka’ je grub i netačan, jer zapravo to nije majka, već žena koja ima funkciju ‘inkubatora’, ma koliko to neprijatno zvučalo. Ona će rađati za drugoga, jajna ćelija ne potiče od nje i ona neće biti majka. Preovladalo je mišljenje da zakon treba da omogući ovakvu vrstu ugovora o rađanju za drugoga“, kaže dr. Orlić.
Zakonik je predvidio više mogućih situacija koje mogu biti riješene ugovorom između tri žene, a kad je o ocu djeteta riječ, to će po pravilu biti muž ili partner majke ili, kako zakon kaže, namjeravane majke. Njih dvoje će biti “namjeravani roditelji”. Prof. dr. Olga Cvejić Jančić, koja je nadležna za porodično pravo u budućem građanskom zakoniku, iznijela je nedavno podatak da u Srbiji ima oko 300.000 parova koji bi na ovakav način mogli da dođu do potomstva.
Objasnila je da će sud ovjeravati ugovor u kojem bi bila definisana prava i obaveze budućih roditelja i žene koja nosi njihovo dijete. Sud bi imao i uvid u svu neophodnu medicinsku dokumentaciju, a rodilja može biti i bliska srodnica buduće majke. U slučajevima da rodilja želi da zadrži dijete, iako je sklopila ugovor da će roditi za drugoga, takođe će odlučivati sud.
“Vrlo su rijetki slučajevi u svijetu da surogat-majka hoće da zadrži dijete, a još se rijeđe događa da sud njoj dodijeli dijete. Donatori sjemenih ćelija nikada se ne interesuju ni koliko djece imaju, da li su djeca zdrava, ni gdje su ni kako su“, rekla je nedavno profesorica Olga Cvejić Jančić na susretima pravnika na Kopaoniku.
Moralna pitanja postavljaju se i kad je riječ o nagradi za “uslugu” rađanja djeteta. Prema slovu prednacrta građanskog zakonika, ugovorom se ne može utvrditi nagrada za rađanje za drugog, već samo “naknada razumnih troškova u vezi sa nošenjem i rađanjem djeteta“, kao što su gubitak zarade, medicinske usluge, prevoz, smještaj i ishrana surogat-majke.
Budući roditelji će izdržavati rodilju za vrijeme trudnoće. Brinuće o tome da se kvalitetno hrani, da ima adekvatnu medicinsku njegu i dobre uslove života. Ako bi troškovi bili nesrazmjerno veliki, sud bi imao ovlaštenje da ih smanji. Kad je riječ o nagradi, postavilo se pitanje da li je moralno rađati za novac i zbog novca, ali je prevladalo mišljenje da je umjerena nagrada sasvim adekvatno rješenje.
“Novac ne mora uvijek da bude motiv za jednu ženu da se odluči da rodi za drugog, već motiv može da bude i njena želja da pomogne ljudima kojima je ovo jedini način da dođu do potomstva, a to im omogućava savremeni razvoj medicine. Ne bi trebalo da postoje nikakve predrasude prema tim ženama“, rekla je profesorica.
Kada se dijete rodi, u matične knjige se kao roditelji upisuju “namjeravani roditelji” – pravna majka i otac djeteta. Postoji mogućnost da ugovor sa surogat-majkom zaključi i žena koja živi sama, odnosno bez partnera. U tom slučaju za oplodnju mora biti korištena njena jajna ćelija.
Surogat-materinstvo je dozvoljeno u Rusiji, SAD, Kanadi, Australiji, Holandiji, Belgiji, Grčkoj, Izraelu, Ukrajini, Gruziji, Velikoj Britaniji, Češkoj, a vrlo je rasprostranjeno u Indiji, prenosi “Politika“.
