Kako prenosi “Glas Amerike”Džonson veruje da su predsednici Srbije i Kosova Aleksandar Vučić i Hašim Tači voljni da riješe odnose dvije zemlje i da shvataju da dogovor do kojeg dođu možda neće biti kratkoročno popularan.
Glas Amerike: Senatore, vidjeli ste se sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem na GlobSec forumu u Bratislavi. Pretpostavljam da je bilo riječi i o Kosovu. Kakav je vaš utisak, da li je Vučić spreman na kompromis?
Senator Džonson: “Ono što primarno cijenim kod predsjednika Vučića, a isto bih mogao da kažem i za predsjednika Tačija, je da su to pojedinci koji žele da riješe problem. Imaju dobru volju za to, ali istovremeno prepoznaju da je riječ o veoma teškom pitanju. Nadam se da će ta njihova riješenost ipak biti dovoljna za neki napredak”.
Glas Amerike: Kada je riječ o dijalogu – Priština ne želi da ukine carine na srpsku robu, a Beograd neće da pregovara bez toga. Ako Kosovo ne ukine takse, postoji li drugi način da se nastave pregovori?
Senator Džonson: “Najpre želim da kažem da tarife, iako kratkoročno mogu djelovati kao dobra ideja i efikasno se koristiti kao adut, dugoročno predstavljaju dodatni porez koji plaćaju stanovnici zemlje koja uvodi tarife. Dakle, dugoročno tarife ne koriste Kosovu. Ono što bih želio da obe strane shvate je sljedeće: uveli ste tarife, privukli ste pažnju javnosti, ali sada treba da krenete dalje i da ozbiljno pristupite rješavanju ovog dugoročnog problema – kako bi Kosovo moglo da bude priznato i kako bismo došli do mirnog rješenja”.
Glas Amerike: Da li SAD mogu, na neki način, da ohrabre Srbiju da se vrati dijalogu u ovim okolnostima?
Senator Džonson: “SAD podržavaju obe strane i daju im prostora da riješe problem. Amerika ne želi ništa da nameće bilo kojoj strani. Ponovo ću reći: dugoročno, tarife plaća narod zemlje koja ih uvodi i iskreno rečeno, mislim da nisu ni politički održive – jer sve poskupljuje. Nadam se da je ovo privremena situacija i da će biti ublažena – da će tarife biti manje rigidne, oslabljene ili ukinute. To će koristiti građanima Kosova i nastavku razgovora”.
Glas Amerike: Očekujete li da bi dijalog mogao ponovo da počne poslije samita u Parizu?
Senator Džonson: Nadam se da će dijalog biti ponovo pokrenut, a ako je Pariz dobra polazna tačka za to – podržavam.
Glas Amerike: Prije nekoliko dana Bijela kuća je ponovo pozvala na postizanje sveobuhvatnog sporazuma o Kosovu koji je baziran na “međusobnom priznavanju”. Vjerujete li da su vlasti u Srbiji spremne da naprave kompromis baziran na međusobnom priznanju?
Senator Džonson: “To je krajnji cilj i razlog zbog kojeg Kosovo učestvuje u dijalogu. Razumijem da je to politički teško za predsjednika Vučića. On mora da pokaže građanima Srbije da je i Kosovo pravilo neke ustupke. Prespanski sporazum između Grčke i Makedonije bio je politički nepopularan u obe zemlje, ali su lideri bili hrabri – i mislim da je ista situacija sa Vučićem i Tačijem. To su dvojica lidera koji shvataju da dogovor do kojeg dođu možda neće biti kratkoročno popularan, ali se nadam da će, kao što vidimo u slučaju ulaska Sjeverne Makedonije u NATO, u kratkom periodu pošto postignu sporazum, osjetiti da je vrijedno sveg političkog bola kroz koji prolaze. I mislim da će ljudi, kada se sve završi, pitati zašto se nije riješilo ranije zbog koristi koju će imati u saradnji sa EU i zapadnim partnerima. Rusija zvuči zavodljivo, ali ne nudi ništa u smislu dugoročne političke stabilnosti i ekonomskog prosperiteta”.
Glas Amerike: Američki zvaničnici nam govore da ne postoji rok za rješenje pitanja Kosova, ali Bijela kuća već treći put u proteklih sedam mjeseci poziva Srbiju i Kosovo da postignu sporazum. Da li je to poruka objema stranama da proces polako privode kraju?
Senator Džonson: “To pokazuje želju Amerike da snažno podrži Srbiju i Kosovo da dođu do sporazuma, pokazuje podršku Bijele kuće, a ne prijetnju nekakvim rokovima. Ta podrška će ostati i pošto se postigne sporazum. Znači, kada preduzmete teške političke korake – Amerika, a nadam se i Evropa, će biti tu uz vas i ti teški koraci će se isplatiti. Dok se ne postigne dogovor, nijedna zemlja neće biti dovoljno stabilna da bi privukla investitore. Ne mogu dovoljno da naglasim koliko je to važno za ekonomski prosperitet obe zemlje”.
Glas Amerike: Kada govorimo o razgraničenju kao modelu rješenja – iz Amerike stižu različite poruke. Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Metju Palmer kaže da SAD ne povlače crvene linije, dok član Savjeta za nacionalnu bezbjednost Bijele kuće Džon Erat tvrdi da je ideja o podjeli Kosova “glupost” i da se ne može realizovati. Možete li da nam kažete šta je zvanična američka politika o ovom pitanju?
Senator Džonson: “Ja sam član Kongresa i mogu da vam kažem svoje mišljenje. Vjerujem da administracija poručuje da Srbija i Kosovo treba sami da se dogovore. Mi objema zemljama dajemo prostora da postignu sporazum i lično mislim da nema crvenih linija niti ideja o kojima ne treba razgovarati. S druge strane, jasno mi je zašto ljude brine korekcija granica zbog potencijalnog domino efekta. Ali, na kraju se sve svodi na lidere i građane Srbije i Kosova koji treba da nađu rješenje koje Amerika i Evropa treba da podrže”.
Glas Amerike: Predsjednik Vučić je rekao da vas je zamolio da prenesete poziv predsjedniku Trampu da posjeti Srbiju. Jeste li to učinili i ima li odgovora?
Senator Džonson: “Upravo sam razgovarao sa državnim sekretarom Pompeom i njemu sam prenio, a prenijet ću i predsjedniku Trampu kad ga vidim. Već sam mu prenjeo prethodne pozive”.
Glas Amerike: I, hoće li doći?
Senator Džonson: “On je veoma zauzet, ali je izrazio svoju podršku Srbiji i Kosovu da dođu do sporazuma i ostave problem iza sebe”.
