Od iduće godine visina turističke pristojbe, kako se ona sada zove, a koja se plaća za svako noćenje turista, može biti različita u svakoj od 310 turističkih zajednica u zemlji. Ovisno o tome za što se odluče njihove lokalne uprave i županijske skupštine, koje odluku o tome moraju donijeti do 15. rujna ove godine, umjesto sadašnjih 10 kuna u sezoni i osam kuna izvan nje, turistička pristojba dogodine može biti i do 20 kuna za svako noćenje u sezoni, odnosno do 14 kuna izvan glavne sezone.
Naime, Ministarstvo turizma upravo je uputilo u e-Savjetovanje novi Pravilnik o najvišem i najnižem iznosu turističke pristojbe, nakon što je Sabor izglasao u svibnju paket turističkih zakona, i to Zakon o turističkim zajednicama i promicanju hrvatskog turizma, Zakon o turističkoj pristojbi i Zakon o članarinama u turističkim zajednicama. Novim zakonom odluka o visini turističke pristojbe prepuštena je javnim upravama regija i županija, koje u rasponu koji je određen Pravilnikom odlučuju same o visini prihoda od noćenja turista koje će tako imati njihova turistička i lokalna zajednica.
Pravilnikom se propisuje najniži i najviši iznos turističke pristojbe po osobi i noćenju, najniži i najviši paušalni iznos turističke pristojbe koji plaćaju osobe koje pružaju uslugu smještaja u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i visina godišnjeg paušalnog iznosa koji plaća vlasnik kuće, apartmana ili stana za odmor za sebe i članove uže obitelji.
Zakonom o turističkoj pristojbi propisano je da ministar turizma donosi pravilnik o najnižem i najvišem iznosu turističke pristojbe, pa je tako predloženo da za noćenje u smještajnom objektu u kojem se obavlja ugostiteljska djelatnost (hoteli, sobe, apartmani, obiteljski smještaj, kuće za odmor) minimalni iznos turističke pristojbe po noćenju bude 10 kuna, a maksimalni 20 kuna za razdoblje od 1. travnja do 30. rujna.
U ostalom razdoblju godine minimalni iznos turističke pristojbe bio bi sedam kuna, a najviši 14 kuna. Do sada je najniža pristojba bila sedam, a najviša 10 kuna po noćenju. Za noćenje u kampovima, najniža turistička pristojba je osam kuna, a najviša 15 kuna, odnosno pet i deset kuna za razdoblje od 1. listopada do 31. ožujka.
Pravilnikom se određuje i raspon godišnjeg paušala koji po krevetu plaćaju iznajmljivači, pa će oni tako od 2020. godine plaćati paušal turističke pristojbe u rasponu od 350 do čak tisuću kuna po krevetu. Podsjetimo, do sada su domaćini iznajmljivači plaćali od 172 kune do najviše 345 kuna po krevetu godišnje, dok im sada lokalne vlasti taj iznos mogu povećati i za tri puta. Prvi put je izdvojeno paušalno plaćanje za smještaj na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima čiji je minimum smanjen s 350 na 200 kuna radi poticanja razvoja kontinentalnog turizma.
Obveznici plaćanja postaju i kruzeri u teritorijalnim vodama RH, a najviši iznos turističke pristojbe plaćali bi brodovi na kružnom putovanju kada se brod nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke, i to prema kapacitetu putnika. Tako bi brodovi s više od dvije tisuće putnika plaćali 30 tisuća kuna turističku pristojbu luci uplovljenja, dok bi oni najmanji, sa po 200 putnika, plaćali tek oko dvije tisuće kuna po brodu.
Županijske skupštine dužne su odluke o visini turističke pristojbe za svaki pojedini grad i općinu za 2020. godinu donijeti do 15. rujna 2019. godine. Visina turističke pristojbe, umjesto dosadašnja tri razdoblja (glavna sezona, predsezona, zima), može se odrediti za najviše dva sezonalna razdoblja, s time da jedno sezonalno razdoblje traje od 1. travnja do 30. rujna. Visina turističke pristojbe od 1. siječnja 2020. godine više se ne određuje prema turističkim razredima, a u pojedinoj županiji mogu se propisati različite visine turističke pristojbe za svaki grad ili općinu.
Ako, pak, županijska skupština ne donese odluku o visini turističke pristojbe i godišnjeg paušalnog iznosa turističke pristojbe do 15. rujna, primjenjivat će se najniži iznos turističke pristojbe, odnosno najniži paušalni iznos turističke pristojbe utvrđen Pravilnikom, pojašnjavaju u Ministarstvu turizma.
– S ciljem podizanja konkurentnosti, visinu turističke pristojbe donosit će lokalne zajednice. Osim decentralizacije, ciljevi cjelokupnog paketa zakona odnose se i na pojačanu promociju na domaćem i inozemnim tržištima i osiguravanje dostatnih sredstava za turističke zajednice. Potičemo udruživanje turističkih zajednica te ulaganja u razvoj prema modelu destinacijskih menadžment organizacija i u vezi s tim osiguravamo dostatna sredstava za njihovo funkcioniranje, što uključuje svrhovitije raspoređivanje sredstava turističke pristojbe unutar sustava turističkih zajednica – kaže ministar turizma Gari Cappell,prenosi Jutarnji
