Hrvatskog ministra turizma Garija Capellija novinari su jučer salijetali pitanjima: treba li se bojati podbačaja sezone? Turističke rupe usred “špice”? Tjeraju li cijene turiste iz Hrvatske?
Ministar Capelli odgovara da će se gledati rezultati cjelokupne sezone kao što se to uvijek gledalo: “Mislim da se moramo vratiti na realnosti koje su bile u 2016. godini, s ovim ekstrakapacitetima koje definitivno ne možemo apsorbirati.” Cijene? Ministar najavljuje rekategorizaciju.
“Zato smo napravili novi zakon za rekategorizaciju, upravo idemo taj segment dovesti na razinu kakav bi trebao biti, kvalitetan, dali smo kvalitetne kredite, mogućnosti da dođemo u realnost”, kazao je ministar.
Iako su najnoviji podaci o turističkom prometu u Hrvatskoj bolji nego prije godinu, i ptice na grani pjevaju: manje je rezervacija, zato mnogi snižavaju cijene. Cijene: “akcijske”. Uz mantru koja glasi: prazan krevet je najskuplji.
Vlasnici apartmana na aparatima, što bi se reklo terminologijom društvenih mreža. Prema najnovijim podacima Ministarstva turizma, prvih šest turističkih mjeseci bili su pozitivni. Hrvatsku je posjetilo 6,9 miliona turista koji su ostvarili 26,2 miliona noćenja, što su porasti od 6 i 3 posto u odnosu na prošlu godinu. I dalje se službeno prognozira da će ova turistička godina u totalu završiti s porastima fizičkih i financijskih pokazatelja (posjet i broj noćenja) s 2 do 3 posto u odnosu na 2018. Prošle godine u Hrvatskoj je u istom periodu bilo 6,4 milijuna turista s ostvarenih 25,4 miliona noćenja.
U resornom ministarstvu nisu zabrinuti ni za ljetnu sezonu, a pogotovo za postsezonu jer je jesen već dobro bukirana. Zadovoljni su jer su najave da će podbaciti njemački i britanski turisti, tradicionalno najbrojniji, ostale neostvarene. Ipak, mediji su puni kuknjave zbog smanjenog broja rezervacija, pogotovo za privatni smještaj. Iznajmljivači pričaju: kapaciteti im nikada nisu bili prazniji, ovakva situacija nije zabilježena ni za vrijeme rata, a niti u posljednjih 40-ak godina. Paralelno, i hoteli snižavaju cijene.
Turistički stručnjaci imaju svoje objašnjenje situacije: konkurencija se revitalizira, Grčka, Turska, sjevernoafričke zemlje vratile su se na tržište, dok su u Hrvatskoj posljednjih godina kapaciteti u privatnom smještaju “nenormalno” rasli, povećanje broja kreveta po 20 posto svake godine, koji sada čine 52 posto od ukupnih kapaciteta. U istom kontekstu spominje se usporeni booking, inače svjetski trend, zatim kriza u Europi, Britanci imaju Brexit, Nijemci su neočekivano puno oprezniji, recesija u Italiji.
Usporavanje rasta BDP-a u Europi u odnosu na protekli period, usporava i turističke prognoze. Iz Hrvatske udruge turizma poručuju: treba biti realan, ne treba očekivati nikakve spektakularne brojke. Trenutno se događa neočekivano, da usred tvz. špice sezone, u srpnju i kolovozu hrvatski iznajmljivači spuštaju cijene. Ovo sa cijenama je priča za sebe. Mediji u Dalmaciji konstatiraju da je trenutno 30 posto kapaciteta prazno. Bez problema se može naći smještaj i to od Istre do Dubrovnika. Doduše, po istim izvorima, za Dubrovnik, Hvar i Split nema zime jer je ondje popunjenost 90, odnosno, 93 posto.
Međutim, na Makarskoj rivijeri trenutno je rezervirano 78 posto kreveta, u Zadru i Biogradu 75 posto, u dragulju još nedovoljno poznatom kao što je Šibenik samo 72 posto. U čemu je štos? Bili smo bahati i nerealni, uzalud su nas upozoravali, sad dolazimo pameti, piše najčitaniji dalmatinski dnevni list. “Cimer fraj” od prije 40 ili 50 godina je prošlost, poentiraju. Kako to? Pa tako što su lokalci, opijeni turističkim bumom, počeli stihijski iznajmljivati sve i svašta.
Vlasnici u sezoni nabrzaka iseljavaju iz svojih stanova i garaža pa ih u vidu apartmana, studija i soba iznajmljuju turistima. Ludilo sa cijenama ilustrira se primjerom iz Šibenika. Cijena apartmana za dvije osobe 2016. u špici sezone bila je 40 eura, 2017. 60 eura, 2018. godine 80 eura. Sada se nudi za 50 eura, na “akciji”. Akcije su zapravo normalne cijene, tvrde upućeni.
U prijevodu, privatni iznajmljivači su godinama dizali cijene bez ikakvih ulaganja samo na temelju potražnje. Takvoj praksi sada mogu reći gudbaj, kažu ovi izvori. Dobro došli u stvarnost, dragi iznajmljivači, komentiraju obični smrtnici. Novinari produbljuju temu. Pitaju se: zar je normalno da u malom gotovo nepoznatom dalmatinskom otočnom mjestu u hotelu s 3 zvjezdice koji 10 godina nije renoviran noćenje košta 250 eura?
Ovo se uspoređuje s cijenama hotela u Turskoj, Tunisu, Grčkoj koji su za 50 posto jeftiniji, još se u cijeni aranžmana nudi avioprijevoz. Turistički znalci ističu da oni koji su u Hrvatskoj ulagali u podizanje kvalitete usluge nemaju problema s rezervacijama i popunjavanjem kreveta, pogotovo nemaju problema s popunjenošću najluksuzniji hoteli s puno zvjezdica. Što se tiče snižavanja cijena, ima skeptika. Oni kažu kad se jednom snize cijene, teško ih je vratiti na ranije visine, prenosi “Oslobođenje“.
