Istovremeno, i strane diplomate ukazale su na to da su pred Kosovom važni politički izazovi i da funkcionalna vlada mora biti brzo formirana, prenosi “RadioSlobodnaEvropa“.
Iz Ambasade Njemačke u Prištini u izjavi za RSE su naveli da poštuju odluku Ramuša Haradinaja o ostavci sa premijerske pozicije zbog poziva Suda za ratne zločine na Kosovu, ali istakli i da “Kosovo i dalje pred sobom ima važne političke izazove, posebno politički dijalog sa Srbijom i unutrašnje političke reforme”. Zbog toga je, kako se navodi, “važno da Kosovo ubrzo dobije funkcionalnu vladu”.
I američki ambasador Filip Kosnet kazao je u subotu da je “vrijeme da Kosovo i Srbija pronađu način da se vrate za pregovarački sto”.
Međutim, premijer Kosova u ostavci Ramuš Haradinaj je i danas, uoči odlaska za Hag gdje se nalazi Specijalni sud za ratne zločine na Kosovu, poručio da je Kosovo spremno da razgovara sa Srbijom, do postizanja sveobuhvatnog konačnog, pravno obavezujućeg sporazuma, koji uključuje recipročno priznanje unutar postojećih granica.
“Ali, tržište dajemo samo za priznanje”, dodao je on, aludirajući na taksu od 100 odsto koja je uvedena na robu iz Srbije i BiH, čije ukidanje traže vlasti Srbije, ali i međunarodne diplomate.
Veselji podržava ideju o privremenoj suspenziji kosovskih taksi
Iz ureda predsjednika Kosova Hašima Tačija za sada nema nikakvih komentara, ni o privremenim izborima, a ni o dijalogu.
Jeta Krasnići iz Kosovskog demokratskog instituta ističe da nedavna presuda Ustavnog suda i sam Ustav jasno određuju ovlašćenja i obaveze svih kosovskih institucija u spoljnoj politici.
Ustavni sud je, naime, pregovaračku ekipu Kosova i Zakon o odgovornostima delegacije u dijalogu proglasio neustavnim i tako pojasnio da spoljnu politiku vodi i sprovodi Vlada, odnosno premijer, u konsultacijama sa predsjednikom i pod nadzorom Skupštine.
“Dakle, kada je u pitanju spoljna politika obaveze imaju sve tri institucije. Sve dok sve te institucije ne budu funkcionalne, odlagaće se i dijalog”, ocjenjuje Jeta Krasnići.
Ona dodaje da, primjera radi, predsjednik predstavlja Kosovo van države, ali kada se radi o donošenju odluka, to je odgovornost Vlade u konsultaciji sa predsjednikom i nadzorom Skupštine.
“Neophodno je da su ove tri institucionalne karike funkcionalne, kako bi jedan proces, kao dijalog, mogao da se nastavi i kako bi se detaljno razgovaralo o konačnom sporazumu”, kazala je ona.
Prparim Krueziu iz Grupe za pravne i političke studije ističe da će dijalog biti prekinut do konstituisanja nove kosovske vlade. On navodi da razume zabrinutost da aktuelna, nejasna situacija može predsjedniku zemlje da omogući manevrisanje kako bi postigao sporazum, ali ističe da Ustavni sud tako nešto onemogućava.
“Važno je da se sporazum postigne, ali važnije od toga je njegova implementacija. Ta implementacija zavisi od političkog predstavljanja u Skupštini i od same vlade koja će da bude formirana. Premda, ne treba da se žurimo da postignemo sporazum a da ne razmišljamo o poteškoćama u njegovom sprovođenju. Imajući u vidu da je Vlada sada ekskluzivni autoritet u predstavljanju Kosova na međunarodnoj sceni, istovremeno i u dijalogu, treba da se insistira i kod predstavnika ostalih država da se dijalog pauzira do formiranja novih institucija”, navodi on.
Krueziju dodaje da je situacija nejasna sve dok se ne donese odluka o raspisivanju izbora, te da bi i bilo besmisleno da u Parizu u septembru bude ikakav sastanak, budući da, osim predsednika, nijedan drugi politički predstavnik sa Kosova neće imati politički legitimitet da predstavlja Kosovo.
Inače, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je tokom nedavne posjete francuskog predsjednika Emanuela Makrona Beogradu izjavio da je moguće da se u septembru biti “neka vrsta berlinskog samita”, koji je inače okupio rukovodioce regije.
Srbija, međutim, kao uslov za nastavak dijaloga zahtjeva ukidanje takse od 100 odsto.
