Podaci upućuju na usporavanje iseljavanja jer je lani iz Hrvatske otišlo 7837 građana manje nego 2017., kada smo imali rekordan broj iseljenika, piše Tportal.
Promjena trenda još je naglašenija ako se uzme u obzir broj useljenih, odnosno migracijski saldo. Kako je lani broj useljenika znatno povećan, migracijski saldo iznosio je -13.486 osoba, a godinu ranije minus je bio gotovo tri puta veći.
Najiskusniji radnici kod njih dobivaju čak 23.000 kuna mjesečno, ali opet imaju problema.
Od ukupnog broja iseljenih iz Hrvatske 92 posto su hrvatski državljani, a osam posto stranci. Pritom se daleko najviše hrvatskih građana (21.605 ili 59,3 posto) odselilo u Njemačku.
U druge europske zemlje otišlo je znatno manje Hrvata. Nakon Njemačke, najviše Hrvata je svoje novo boravište našlo u Austriji (2553). Zanimljivo je da se u Irsku, koju su mediji uzdigli u ‘iseljeničku meku’, lani odselilo tek 2045 osoba. Teško je povjerovati da je više Hrvata emigriralo u Bosnu i Hercegovinu (2534) nego u Irsku.
U inozemstvo se odselilo najviše osoba u dobi od 20 do 39 godina, njih 45,5 posto, a među iseljeničkom populacijom prevladavaju muškarci (55,1 posto).
S druge strane, lani se iz inozemstva doselilo 26.029 osoba, pri čemu je 33 posto useljenika imalo hrvatsko državljanstvo, a 67 posto bili su stranci. Od ukupnog broja doseljenih 40 posto osoba je iz Bosne i Hercegovine.
Najviši udio od ukupnog broja doseljenih iz inozemstva imali su Grad Zagreb, oko 24 posto, i Splitsko-dalmatinska županija s nešto više od 11 posto osoba.
Prema ukupnom broju odseljenih, opet je na prvome mjestu Zagreb, iz kojeg je otišlo oko 17 posto osoba, slijede ga Osječko-baranjska županija s devet posto i Vukovarsko-srijemska županija s oko osam posto.
Mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenile su 71.703 osobe, od kojih je najviše onih u dobi od 20 do 39 godina, a nešto viši je udio žena. Najviše osoba, oko 42 posto, selilo se između županija, zatim gradova ili općina iste županije, oko 38 posto, a između naselja istog grada ili općine selilo se oko 20 posto njih.
Od dvadeset županija i Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo imalo je šest županija te Grad Zagreb. Najviši pozitivan migracijski saldo bio je u Zagrebu, u koji se doselilo 3413 osoba.
Negativan saldo imalo je četrnaest županija, s time da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji s 920 osoba manje, a slijede je Brodsko-posavska i Osječko-baranjska županija.
