Neformalni sastanak novog rukovodstva EU institucija sa liderima zemlja Zapadnog Balkana poslužio je za upoznavanje aktera i opipavanje pulsa politike proširenja koja se se nakon godina preživljavanja i blokada nalazi u procesu reanimacije, prenosi DW.
„Promijenili smo metodologiju koja bi sad trebalo da obnovi povjerenje na obje strane i uspostavi kredibilnu perspektivu ulaska u EU”, ocijenila je pred sastanak predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen.
Fon der Lajen i domaćin radne večere, predsjednik Evropskog savjeta, Šarl Mišel, iznijeli su zajedničku poziciju da je približavanje Zapadnog Balkana EU geostrateški interes obje strane i da će kao takav biti prioritet EU institucija.
„Razgovaraćemo o načinima za produbljivanje partnerstva EU i Zapadnog Balkana. Potvrdićemo evropsku perspektivu regiona i dati jasne smjernice o neophodnom napretku u oblastima vladavine prava, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala”, kaže Mišel.
„Tim EU” na ovom sastanku predstavljao je i premijer Hrvatske Andrej Plenković, kao lider zemlje koja trenutno predsjedava Savjetom EU.
„Postoji entuzijazam unutar EU da se tema Zapadnog Blakana pozicionira visoko na dnevni red EU institucija”, kaže Plenković. On smatra da će u ovom periodu važnom za politiku proširenja i Zapadni Balkan upravo Hrvatska ostaviti „pozitivno političko naslijeđe” svojim susjedima.
„Nakon 20 godina od prvog samita u Zagrebu, mi smo ponovo snažno stavili na dnevni red najviših institucija EU pitanje jugoistoka Evrope, proširenja i podršku Hrvatske susjednim državama na njihovom putu ka EU”, kaže Plenković.
Premijer Hrvatske najvljuje za naredne mjesece i dodatno angažovanje Grčke, Italije i Austrije u organizaciji sastanaka EU Zapadni Balkan na najvišem nivou kao i nastavak komplementarnosti Berlinskog procesa sa procesom prstupanja Uniji.
Mnogo toga će u Evropi biti okrenuto Balkanu
Otvarnje pregovora sa Skopljem i Tiranom prije majskog samita EU Zapadni Balkan, samit u Zagrebu kao prekretnica politike proširenja, češći sastanci EU lidera sa predstavnicima Zapadnog Balkana i sveobuhvatni investicioni plan za jačanje regionalne ekonomije – pounude su i očekivanja koje je EU stavila na sto tokom radne večere u Briselu.
Sa svoje strane, lideri šest zapadnobalkanskih zemlja ocjenjuju da EU pokazuje iskreni i obnovljeni entuzijazam kada je riječ o Zapadnom Balkanu
Takav evropski stav, očigledno, odmah se odrazio i na odnose za „balkanskim stolom”.
„Veoma je važno što smo vidjeli iskrenu posvećenost najviših zvaničnika EU napretku cijelog regiona kao i želji da ljudi koji žive na Zapadnom Balkanu osjete blagodeti pristupanja EU”, izjavio je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.
Sa konstatacijom srpskog predsjednika da ovoga puta nije bilo svađa niti prepirki među susjedima i da je će „mnogo toga u Evropi biti okrenuto Balkanu” u narednom periodu složio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.
„Atmosfera je bila dosta pozitivna. Prisustvovao sam ranije sastancima u sličnim formatima koji su znali izgledati dosta beznadno i depresivno. Čini mi se da sad nova admistracija EU želi da pokaže da je sposobna da preuzme aktivniju geopolitičku ulogu, ako ne u cijelom svijetu onda u okruženju i na samom evropskom kontinentu”, kaže Komšić.
O bilatrelnim problemima „samo usput”
Da se priča o „balkanskoj večeri” u Briselu ne završi samo na entuzijazmu i dobrim namjerama pobrinuli su se novinari koji su regionalnim liderima, odmah poslije briselskog deserta i kafe, servirali pitanja o gorućim bilateralnim problemima u regionu.
Predsjednik Kosova Hašim Tači kaže da se tokom večere pominjao nastavak dijaloga i izbor novog Specijalnog izaslanika za pregovore Srbije i Kosova.
„Kosovo je nezavisna i suverena država. Ko god bude bio imenovan treba da tretira Kosovo kao suverenu državu. U suprotnom, neće imati smisla angažovanje te osobe”, kaže Tači.
Pored Beograda, Tači je „pecnuo” i Brisel konstatacijom da je uloga EU u dijalogu o normalizaciji odnosa Srbije i Kosova „važna”, a da je uloga SAD „nezamjenjiva”.
Predsjedavajući Predsjedništvom BiH Željko Komšić kaže da je o varnicama na liniji Beograd Banja Luka Sarajevo zbog odluke Ustavnog suda BiH o vlasništvu nad poljoprivrednim zemljištem Republike Srpske „samo usput” popričao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
„Nemojte misliti da je Milorad Dodik toliko važan ovdje u Briselu i da se neko baš toliko obazire na njega”, kaže Komšić.
Na istu temu, predsjednik Srbije ponavlja da podržava intergritert BiH, kao i RS u okviru BiH i dodaje da mu „ne pada na pamet da dijeli packe Miloradu Dodiku”.
Aleksandar Vučić – N1info.com
Kada je riječ o odnosima Beograda i Podgorice, zategnutih zbog donošenja crnogorskog Zakona o crkvenoj imovini, Aleksandar Vučić kaže da je u Briselu „malo, ali ništa suštinki” razgovarao sa predsjednikom Milom Đukanovićem.
Crnogorski predsjednik ocjenjuje da je njegova država u stanju da rješava probleme u duhu evropske prakse i odoli vjerskim i nacionalnim sukobima.
„Da li imamo uvijek dobru saradnju u susjedima – ne. U regionu se vodi oštar politički duel između politika koje zaustupaju evropsku budućnost i politiku koja želi da zadrži Balkan na antievropskom kolosijeku”, kaže Đukanović.
Turbulentno „slijetanje” u EU
U Briselu je na dan zakazane večere lidera EU i Zapadnog Balkna bilo nevrijeme praćeno jakim vjetrovima što je delegacije sa Zapadnog Bakana dovelo u situaciju neprijatnog i turbulentnog slijetanja na briselski aerodrom.
To je poseban utisak ostavilo na premijera Albanije Edija Ramu i šefa diplomatije Sjeverene Makedonije Nikolu Dimitrova. Obojica su napravili paralele između turbulentnog slijetanja u Brisel i procesa pristupanja EU.
„Svima nam nije bilo lako da sletimo danas u Brisel. To je signal da i „spuštanje” za nas neće biti lako”, ocijenio je Rama.
Dimitrov kaže da je avion u kome je on bio uspio da sleti tek iz četvrtog puta.
„Morali smo zbog vremena da napravimo tri kruga i bilo je dosta potresa. Nadamo se da ćemo poslije tri neuspješna pokušaja četvrti put uspjeti da otvorimo pristupne pregovore sa EU”, izjavio je Dimitrov.
Prema onome što se moglo čuti nakon večere lidera EU i Zapadnog Balkana prognoza za 2020. godinu najavljuje razvedravanje nad Zapadnim Balkanom i u oblasti politike proširenja. Ipak, imajući u vidu iskustva sa ranijim sličnim prognozama ne bi trebalo odmah baciti kišobran i staviti naočare za sunce. Vrijeme, baš kao i politika, nade i obećanja znaju da budu varljivi.
