U dokumentu “Procjena rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba” stoji kako glavnom gradu Hrvatske prijeti pet mogućih katastrofa – poplava, toplinski val, industrijska nesreća, pandemija i potres. Najveću opasnost pritom predstavlja potres, no šanse da se on dogodi su između 1 i 5 posto. Jednako niska je vjerojatnost da se Zagreb suoči s pandemijom influence. Prema tome, šanse da se u hrvatskoj metropoli u isto vrijeme dogodi potres i pandemija su veoma niske, štoviše takva situacija se može dogoditi jednom, možda dva puta u 100 godina. I, nažalost, 2020. će ostati zapamćena kao godina kada se dogodila.Kao što već svi znamo, prvo je došao koronavirus. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je 11. ožujka pandemiju virusa Covid-19 koji se u nekoliko mjeseci iz Kine proširio na cijeli svijet. Države su postupno zatvarale granice te paralelno donosile mjere samoizolacije za vlastito stanovništvo. Hrvatska pritom nije bila nikakva iznimka. Kao neki neslužbeni početka nacionalne karantene uzima se 19. ožujka, dan kada su diljem zemlje s radom prestali svi kafići. Prva velika nesreća je time stigla u Zagreb, a druga je došla samo tri dana poslije, u nedjelju ujutro, u 6.24 sati.
Tog dana je potres jačine 5,5 stupnjeva po Richteru pogodio Zagreb i okolicu. Ljudi su istrčali iz svojih kuća i stanova, a mnogi su utočište pronašli na otvorenim trgovima i parkovima. Prizori od tog dana iz centra metropole su i dalje teško zamislivi – ljudi stoje u malim grupicama omotani u deke, okruženi ulicama koje su zauzele hrpe popadalih cigli i crjepova.
Od tog jutra prošla su dva mjeseca i Zagreb još uvijek zbraja štetu. Kako od potresa, tako i od pandemije koja još uvijek traje. No, ova godina iz noćne more i dalje nije gotova, a na popisu velikih nesreća još uvijek imamo tri katastrofe koje mogu pogoditi glavni grad Hrvatske. Za dvije od njih, poplavu i industrijsku nesreću, šanse su izuzetno niske, no podaci pokazuju da postoji velika vjerojatnost da ove godine Zagreb pogodi i toplinski val, što će biti još jedan ubod u tijelo ionako ranjenog grada.
Naime, u dokumentu “Procjena rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba” šanse da se Zagreb suoči s dugotrajnim toplinskim valom su iznimno velike, odnosno iznose više od 98 posto, što podrazumijeva da se mogu dogoditi jednom ili više puta godišnje. Stoga smo u suradnji sa stručnjacima proučili kolika je mogućnost da Zagreb do kraja godine uistinu pogodi još jedna ili više velikih nesreća.
Prije nego krenemo, red je da kažemo pokoju riječ i o ključnom dokumentu koji je procijenio rizik od nastupanja velikih nesreća. Riječ je o “Procjeni rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba”, dokumentu koji je izradio zagrebački Ured za upravljanje u hitnim situacijama, a koji je početkom prošle godine usvojila Gradska skupština. Kako su nam objasnili iz spomenutog Ureda, procjena rizika od velikih nesreća izrađuje se u svrhu smanjenja rizika i posljedica velikih nesreća, odnosno prepoznavanja i učinkovitijeg upravljanja rizicima.Razina rizika
– Da bismo uspješno postavili okvire obrane, moramo znati što nam sve prijeti na određenom zemljopisnom području i na koji način se te prijetnje mogu manifestirati, odnosno koje područje je najizloženije pojedinim prijetnjama. Ako znamo razinu rizika, možemo uspješnije usmjeriti ulaganja u pojedine preventivne mjere (npr. protupotresno ojačanje, planiranje više zelenih površina u gradskim urbanim zonama, edukacije i sl.) – kažu iz Ureda za upravljanje u hitnim situacijama,piše Jutarnji
Za potrebe procjene su pak uzeli najgore moguće scenarije male vjerojatnosti, ali najvećih posljedica. Ističu da je smisao takvog pristupa da se opisom najgore moguće situacije postavi temelj promišljanja o preventivnim mjerama koje je potrebno poduzeti kako bi se smanjio rizik i ojačala spremnost. Tako je u scenariju potresa uzeta situacija da Zagreb pogodi potres jačine 9 stupnjeva prema Mercallijevoj ljestvici, što je otprilike jačina od magnitude 7 po Richteru.
Dakle, puno jači potres od onoga koji je u ožujku ove godine pogodio Zagreb, zbog čega je izuzetno teško i nezahvalno uspoređivati stvarne posljedice s onima iz procjene. Primjerice, potres koji je pogodio Zagreb oštetio je više od 26.000 građevina te odnio jedan život, dok je prema scenariju u procjeni došlo do potpunog rušenja i totalnog oštećenja kod 63.743 objekata s time da je broj ozlijeđenih veći od 8000.
Slične razlike se primjećuju i kod usporedbe stvarne i procijenjene pandemije. Prema scenariju gradskog ureda epidemija pandemijske gripe pojavila se u siječnju i trajala je devet tjedana, a u tom razdoblju je u Zagrebu oboljelo između 200.000 do 320.000 ljudi, a umrlo je između 200 i 650 oboljelih. S druge strane, u našoj realnosti koronavirusom se u Zagrebu zarazilo samo 476 ljudi, dok su u cijeloj Hrvatskoj umrle 94 osobe.
No, svrha procjene nije samo da se pretpostavi razmjer štete već i da se utvrdi koliko su gradske službe spremne za jednu takvu katastrofu. Ako se gleda analiza iz dokumenta, onda zagrebački sustav civilne zaštite nije bio spreman za potres, no s druge strane je ocijenjen kao visoko spreman za pandemiju gripe. Kako je pak u stvarnosti, odgovor na to pitanje zahtijeva još puno, puno redaka teksta i analiza, no ako se pita Ured za upravljanje u hitnim situacijama oni ističu da su po pitanju prve reakcije civilne zaštite i svih pripadajućih službi u gradu Zagrebu bile primjerene situaciji na obje ugroze.
Tri scenarija
Sada pak krećemo na tri moguća scenarija velikih nesreća koje mogu pogoditi Zagreb. Počinjemo s onim najmanje vjerojatnim, a to je industrijska nesreća. Radi se nesreći čiji razmjeri štete odgovaraju onima koje je prouzročila, primjerice, kemijska nesreća u Bhopalu u Indiji ili pak ona u Černobilu u Ukrajini. To su, dakle, nesreće s velikim brojem žrtava, velikom materijalnom štetom i opsežnim mjerama evakuacije, zbrinjavanja i sanacije nesreće.
Dr. sc. Zvonko Orehovec, profesor na Veleučilištu Velika Gorica koji pokriva područje industrijskih nesreća, kaže da, s obzirom na sadašnje stanje industrije u Zagrebu i okolici, ne postoji postrojenje koje bi predstavljalo akutni rizik za industrijsku nesreću velikih razmjera.
– Aktivne proizvodne i distribucijske pogone u kojima se rabe i distribuiraju opasne tvari ima još svega nekoliko privrednih subjekata kao što su Pliva u Baruna Filipovića, Chromos Agro, Chromos boje i lakovi, Gradska plinara Zagreb, te industrijski subjekti (uglavnom u stečaju) koji u svojim spremištima i skladištima imaju zaostale opasne tvari kao što su INA i Dioki Žitnjak.
Jedino industrijsko postrojenje koje bi moglo ozbiljno ugroziti Zagreb i prigradska naselja je Nuklearna elektrana Krško, no, da odmah budemo jasni – radi se o nuklearnom postrojenju vrlo visoke razine sigurnosti i razina rizika da se uopće dogodi bilo kakva nesreća je vrlo niska, a da se dogodi velika nesreća i još niža – objašnjava Orehovec te ističe da veću opasnost za građane predstavljaju deponiji otpada i sekundarnih sirovina u kojima bi požar izazvao emisiju po zdravlje opasnih tvari.
Što se pak tiče mogućnosti da u nekima od navedenih postrojenja u Zagrebu uistinu dođe do nesreće, kaže da je neprihvatljivo i neozbiljno prognozirati šanse za nesreću bez uvida u stanje objekata i organizacijsku strukturu sigurnosti. Ono što pak može reći jest da u aktivnim industrijskim subjektima zasigurno postoji visoka razina organizacije sigurnosnih mjera, jer radi se o subjektima koji su do sada preživjeli sve nedaće industrijske tranzicije u Hrvatskoj i u EU, a što znači da su jaki, ozbiljni i organizirani.
– Ono što ne znamo i što je realno veća potencijalna opasnost za nastanak nesreće su skladišta i spremnici subjekata u stečaju. Koje je tamo stanje sigurnosti, tko i kako brine o sigurnosti, meni je nepoznato – napominje Orehovec.
Nema stopostotne zaštite
S industrijskih nesreća prelazimo na sljedeću veliku nesreću koja može pogoditi Zagreb, a to je poplava. Kao što znamo, 1964. godine rijeka Sava izlila se iz korita i poplavila je trećinu grada. Voda je tada prekrila više od šest tisuća hektara užeg gradskog područja na kojemu je živjelo 180 tisuća ljudi, a poplava je odnijela 17 ljudskih života, 40.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom te je potpuno uništeno 10.000 stanova. Grad je zbog te poplave pretrpio štetu od 160 milijardi ondašnjih dinara, što je najveća materijalna šteta od prirodnih nepogoda u povijesti grada. Taj događaj bio je okidač da se Sava mora obuzdati.
Kako su nam rekli iz Hrvatskih voda, odmah nakon tih događaja pristupilo se opsežnim radovima na uređenju rijeke Save u okviru cjelovitog i sveobuhvatnog sustava obrane od poplava srednjeg Posavlja. Koncipirano je rješenje koje koristi prirodne predispozicije terena, odnosno viškove velikih voda odvodi u prostore koji su i u prirodnim uvjetima bili često plavljeni. Nakon toga je sustav protiv poplava konstantno unaprjeđivan te nam iz Hrvatskih voda ističu kako sada Zagreb možemo smatrati zaštićenim od velikih savskih voda.
Ipak, iz državne ustanove upozoravaju da ne postoji 100-postotna zaštita od poplava, kao što ni ne postoji 100-postotna zaštita od klimatskih nepogoda koje mogu prouzročiti takve događaje.
– Hrvatske vode kao pravna osoba zadužena za provedbu negrađevinskih i građevinskih mjera obrane od poplava, odnosno smanjenja rizika od poplava, kontinuiranim radom nastoje poboljšati, nadograditi, izgraditi sustav obrane od poplava na razinu sposobnu i spremnu odgovoriti izazovima koje sobom nose klimatske promjene, a kojima svjedočimo posljednjih godina – kažu iz Hrvatskih voda.
Za kraj nam ostaje još i velika nesreća koja inače ima najveću vjerojatnost da se pojavi u Zagrebu. To su ekstremne temperature, odnosno toplinski val. To je situacija kada više od tjedan dana vlada maksimalna dnevna temperatura zraka iznad 37,1 stupanj Celzijusa, odnosno kada je četiri ili više dana najniža temperatura zraka 22,9 stupnjeva.
Kao što smo ranije naveli, u dokumentu “Procjena rizika od velikih nesreća na području Grada Zagreba”, šanse da se Zagreb suoči s dugotrajnim toplinskim valom su iznimno velike, odnosno iznose više od 98 posto, što podrazumijeva da se mogu dogoditi jednom ili više puta godišnje. Štoviše, u razdoblju od 2013. do 2017. godine zabilježeno je čak 11 toplinskih valova.
Posljedice jednog takvog toplinskog vala su opisane u dokumentu. Primjerice, 2012. godina imala je iznadprosječno toplo ljeto u Zagrebu i te je godine tijekom tjedna toplinskog vala broj prijema u hitnu medicinsku službu porastao na 10.000 naspram 6000 prijema tijekom tjedana bez toplinskog ekstrema.
Uz to je važno napomenuti da se pojava događaja toplinskog vala ekstremnog rizika (temperature više od 37 stupnjeva) koji traje više od četiri dana očekuje u barem 22 dana u ljetnoj sezoni, s čime ujedno dolazi i porast smrtnosti stanovništva za 10 posto, gdje su posebno ugroženi građani starije dobi, kronični bolesnici te djeca.
A sada pitanje – hoće li i ovo ljeto Zagreb imati problema s ekstremnim temperaturama?
Mr. sc. Lidija Srnec iz Službe za klimatologiju Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za početak objašnjava kako podaci mjerenja na opservatoriju Zagreb Grič pokazuju da srednja godišnja temperatura zraka raste za oko 1,1 °C na 100 godina. Prošla je godina tako bila najtoplija od početka mjerenja na toj postaji, odnosno od 1862. godine.
– Projekcije promjene temperature zraka u budućnosti ukazuju na porast srednje, ali isto tako i maksimalne te minimalne temperature zraka. Ljeta će i dalje imati pozitivan trend porasta temperature. Međutim to ne znači da svako ljeto mora biti toplije od onog prethodnog, kao i da ne možemo očekivati pojedino ljeto koje će biti hladnije od prosjeka – objašnjava Srnec.
Prema Svjetskoj meteorološkoj organizaciji razdoblje od 2015. do 2019. pet je najtoplijih godina od kada postoje mjerenja, a 2010. – 2019. najtoplije desetljeće od kada postoje mjerenja. Štoviše, od 80-ih godina prošlog stoljeća svako je uzastopno desetljeće toplije od bilo kojeg prethodnog desetljeća.
Ove podatke predstavila nam je dr. sc. Tanja Renko iz Službe za vremenske analize i prognoze DHMZ-a koja nam ujedno odgovorila na pitanje kakvo nas ove godine ljeto očekuje u Hrvatskoj, a time i u Zagrebu. Kako navodi, dugoročna prognoza za ljetne mjesece prema dostupnim prognostičkim materijalima Europskog centra za srednjoročnu vremensku prognozu upućuje da bi svi ljetni mjeseci bili topliji od prosjeka uz umjerenu vjerojatnost ostvarenja.
Naviknuti na toplinu
– Sukladno tome, za očekivati je da će se pojaviti barem kraći toplinski valovi u dijelovima zemlje. No, pravi intenzitet i trajanje u ovim trenucima teško je predvidjeti – kaže Renko te napominje da dugoročne vremenske prognoze zasad imaju znatno manju pouzdanost od kratkoročnih i srednjoročnih, tako da su moguća i znatnija odstupanja od navedene prognoze.
No, pokazatelji su takvi da bi nas moglo očekivati još jedno ljeto s toplinskim udarom. Kako će se to odraziti na Zagreb koji je već pogođen pandemijom i potresom to je teško predvidjeti, no iz gradskog Ureda za upravljanje hitnim situacijama ističu da su spremni i na taj scenarij.
– Moguća pojava toplinskog vala će svakako dodatno otežati situaciju, no srećom posljedice će biti manje izražene nego nakon potresa i tijekom trajanja pandemije budući da su posljednjih godina toplinski valovi sve češći pa se i stanovništvo polako privikava na posljedice promjene klime.
Najugroženija skupina građana tijekom trajanja toplinskih valova su kronični bolesnici i starije osobe, odnosno ista skupina ljudi kao i tijekom trajanja aktualne pandemije. Ured će znati uspješno odgovoriti i na ovu moguću ugrozu, neovisno o sadašnjoj situaciji – kažu iz Ureda za upravljanje hitnim situacijama.
