za svoje neuspjehe, što će mu, kaže, posebno teško pasti u vezi s predstojećim pregovorima sa Kosovom, prenosi
– Ovo će biti Skupština bez ikakve ozbiljne opozicije, mada mislim da je bio cilj i da se investiralo u to da (Aleksandar) Šapić (lider Srpskog patriotskog saveza, SPAS, i nosilac izborne liste “Pobjeda za Srbiju”) glumi opoziciju – rekao je Gordy.
Prema još nekonačnim procjenama izbornih rezultata, na osnovu 88 posto obrađenog uzorka, koje su objavile agencije za nadgledanje izbora Ipsos i Cesid, koalicija okupljena oko SNS-a, odnosno, lista „Aleksandar Vučić-Za našu djecu“, odnijela je ubjedljivu pobjedu osvojivši 62,7 posto glasova.
Izborni prag od tri posto prešle su još samo dvije izborne liste – Socijalistička partija Srbije – Jedinstvena Srbija (SPS-JS) sa 10,8 posto i lista Aleksandra Šapića SPAS sa 4,2 posto glasova.
U nacionalni parlament ulaze još samo stranke nacionalnih manjina, na koje se ne primjenjuje izborni cenzus već prirodni prag (jedan njihov mandat se dobija kad se broj važećih glasova podijeli sa brojem poslanika u parlamentu – 250).
U Skupštinu Srbije ulaze sve četiri izborne liste nacionalnih manjina – Savez vojvođanskih Mađara, SVM (2,2 posto glasova), Albanska demokratska alternativa, ADA (0,9 posto), lista koju predvodi Muamer Zukorlić (0,9 posto) i Stranka demokratske akcije Sandžaka (0,6 posto).
U takvoj raspodjeli poslaničkih mandata, u parlamentu Srbije SNS bi imao 189 poslanika, SPS-JS 32 i Šapićev SPAS 12 poslaničkih mandata.
Gordy procjenjuje da je izlaznost, o kojoj još nema zvaničnih rezultata, vjerovatno negdje između 40 i 50 posto.
Čak i ako se, dodaje on, prihvati da je 50,1 posto, kako je saopštio SNS, to je najmanja izlaznost na bilo kojim izborima u posljednjih 10 godina.
Na posljednjim parlamentarnim izborima, održanim 2016. godine, izlaznost je bila 56,7 posto.
Gordy vidi više faktora koji su doveli do male izlaznosti – od bojkota, preko izbora u vrijeme pandemije i velikog broja građana koji su digli ruke od politike zbog beznadežne situacije.
– Bojkot jedino može uspjeti ako ima ogroman broj pristalica koji pokazuju da izbori ne mogu uspjeti bez njihovog učešća. U tom smislu, nažalost, mislim da bojkot nije uspio – ocjenjuje Gordy.
Dodaje i da je problem sa državom koja nema opoziciju i to „da nema na koga da prebaci krivicu za svoje neuspjehe“.
– Znači, Vučić će morati da radi nešto što u životu nije radio – a to je da preuzme odgovornost za sve svoje poteze – što će mu teško pasti. Naročito će mu teško pasti ako bude bilo kakvog razvoja u pregovorima sa Kosovom – smatra Gordy.
Ocjenjuje da su i Amerika i Evropska unija sve prešućivale do sada, pa ne vidi razlog da to ne budu radile i ubuduće.
Navodi i da će buduća Vlada nekako funkcionisati do prve velike krize, koja će uslijediti zbog velikog manjka legitimiteta vlasti, s obzirom na to da je nezadovoljstvo njome ogromno. Dodaje, međutim, da na domaćem planu nema šta da se očekuje od postojećih opozicionih političara i stranaka.
