U nekim od komentara pojavile su se sumnje u pouzdanost tako dramatičnih predviđanja.
Izbijanje novih žarišta
Kako smo već pisali na Indexu, IHME predstavlja interaktivne grafikone koji prikazuju trenutni broj mrtvih od koronavirusa te procjene kako bi se broj smrti mogao kretati u budućnosti, u sljedećih nekoliko mjeseci.
U srijedu smo objavili procjene za Hrvatsku koje su sezale do kolovoza i temeljile se na podacima o broju infekcija, mjerama ograničenja i drugim faktorima prije nedavnog porasta broja slučajeva, odnosno prije pojave novih žarišta u Zagrebu, Đakovu i Zadru.
Tada je IHME za početak kolovoza predviđao porast ukupnog broja umrlih sa 107 na 117. U tom trenutku nije se predviđao značajan porast, a krivulja je bila prilično ravna.
Uskoro oko 1500 umrlih od covida-19No, IHME je potom u četvrtak objavio nove, ažurirane podatke za Hrvatsku koji sežu do listopada i prikazuju mnogo strmiju krivulju te procjenu od 1498 mrtvih do 1. listopada u najcrnjem scenariju. Prema novoj projekciji, krivulja je znatno strmija, a za početak kolovoza predviđa 225 mrtvih (grafikon gore).
U optimističnijem scenariju, u kojem bi većina od oko 95% ljudi nosila maske i pridržavala se određenih osnovnih mjera higijene i distance, do 1. listopada umrlo bi samo 270 ljudi.
Grafikon prikazuje da bi dnevni broj umrlih početkom kolovoza mogao skočiti s jedne na sedam osoba dnevno. Krajem rujna moglo bi nas čekati čak 25 smrtnih slučajeva od covida-19 dnevno i moglo bi nam biti potrebno oko 240 respiratora.
Zanimljivo je da IHME za većinu drugih zemalja ne predviđa tako nagli rast. Primjerice, za susjednu BiH, u kojoj je epidemiološka situacija trenutno nepovoljnija, predviđa porast broja mrtvih s današnjih 178 na 188 do 1. listopada (grafikon dolje).
Za Švedsku predviđa rast ukupnog broja mrtvih sa sadašnjih 5280 na oko 5753, a za Njemačku s današnjih 9012 na 11.624.Tri američka scenarija,piše Index
Budući da se ove brojke i krivulje za Hrvatsku mogu činiti kao pretjerivanje, zamolili smo fizičara dr. sc. Davora Horvatića sa zagrebačkog PMF-a (na slici dolje) i njegovu kolegicu matematičarku dr. sc. Petru Posedel Šimović, koja predaje na Agronomiji i FER-u (na slici niže), za njihovo stručno tumačenje modela koji je dao takva predviđanja.Spašavanje turizma, odnosno ekonomije
Horvatić ističe da najgori mogući scenarij za Hrvatsku, koji predstavlja krivulja nazvana ‘mandate easing’, pokazuje što bi se moglo dogoditi ako se trajno nastave relaksirane mjere društvene distance, koje su u Hrvatskoj uvedene prije mjesec dana, odnosno ako se ne uvedu nova ograničenja.
„Pretpostavljam da će, zbog zaštite ekonomije i spašavanja sezone, tako i biti, ako ne budemo imali neki veliki porast smrtnosti. Treći scenarij, nazvan ‘universal masks’, predviđa što bi se dogodilo kada bi u državi oko 95% populacije u javnosti nosilo maske. Taj postotak također nije slučajno odabran. On je zapravo najveći dosad zabilježeni postotak za vrijeme pandemije covida-19, najvjerojatnije u nekim zemljama dalekog istoka poput Kine ili Singapura. U tom scenariju, kako smo već rekli, predviđa se uvođenje nekih strožih mjera na šest tjedana u slučaju da broj smrtnih slučajeva prijeđe prag od osam žrtava u danu na milijun ljudi. To se onda smatra najboljim mogućim scenarijem. Budući da je Hrvatska usred turističke sezone, ideja je da bi trebalo izbjegavati restrikcije, dok bi se ljudi trebali pridržavati uputa o društvenom distanciranju, higijeni i nošenju maski“, kaže Horvatić.
Trebamo shvatiti što možemo učiniti da scenarij ne bude najcrnji
Posedel Šimović smatra da grafikon i najcrnju projekciju ne treba gledati kao prijetnju, već kao jedan od mogućih scenarija koji nam govori kako bismo se trebali ponašati da bi se dogodio najbolji scenarij.
„Ja bih to interpretirala kao poruku: ‘Oprez, moguće je da nam se dogodi taj scenarij.’ On se može dogoditi, no ne treba mu pripisivati konkretnu vjerojatnost, ni 95% ni 30%. To trebam uzeti kao informaciju koja mi poručuje da u svojoj vlastitoj domeni, u skladu sa svojim mogućnostima, moram biti maksimalno oprezna. Također bih trebala imati povjerenja da će se vlasti pobrinuti da se poduzimaju odgovarajuće mjere kako nam se ne bi dogodio kolaps zdravstvenog sustava. Konačno, sad o virusu znamo više nego na samom početku epidemije. Na vlastima je da djeluju na bazi iskustva i novih znanstvenih istraživanja, uvažavajući sve nove spoznaje koje upućuju na oprez u cilju zaštite svakog pojedinca i svih onih koji spadaju u rizičnu skupinu posebno osjetljivih na covid-19 kao što su stariji i bolesni“, poručila je matematičarka.
