Vlasnicima dvaju lokala u Zagrebu i Splitu, kao i po dvaju noćnih klubova u kojima su inspektori i policija ovog vikenda zatekli 500-tinjak gostiju, među kojima je bila i osoba zaražena koronom, mogli bi zaraditi do tri godine zatvora.
Jer, policija nakon racija nastavlja kriminalistička istraživanja i mogli bi biti prijavljeni za djelo iz Zakona o širenju zaraznih bolesti i kao odgovornoj osobi za njih je predviđena kazna i do tri godine zatvora.
Policija je, očito, prema nalogu s vrha odlučila odlučno krenuti u akciju. Vidjeli smo tako snimke u kojima EPZ-ovci Interventne policije (Ekipe za posebne zadaće), posebno obučeni policajci, provode racije.
Ova taktika nije slučajno odabrana jer vidjeli smo da zrakom, osim čestica virusa, tijekom “naelektriziranih intervencija” mogu poletjeti i šake i boce, a ovi su policajci obučeni da budu “brzi i žestoki”, ali hladne glave.
Postupanje policije u noćnim klubovima komentirao je premijer Andrej Plenković, rekavši jučer da se ljudi trebaju pridržavati mjera i izbjegavati zatvorene prostore u kojima je “čovjek na čovjeku”.
– Nema nikakvog opravdanja za to. To je ugrožavanje zdravlja. I još dolaze ljudi koji su pozitivni u te klubove. Pa to je kao da ne znate zbrojiti jedan plus jedan – poručio je Plenković, koji je, među ostalim, naglasio i da su mjere cijelo vrijeme na snazi, samo se u nekim trenucima pooštravaju ili ublažavaju.
Širenje i prenošenje
– Nije sporno da policija može pružiti pomoć, asistenciju, državnim tijelima kad se u izvršavanju njihovih zadaća može očekivati opasnost ili kad je potrebno osigurati izvršenje zadaća. Djelovanje inspektora Državnog inspektorata i Civilne zaštite, koji nisu ovlašteni upotrebljavati mjere izravne prisile u noćnim satima u ambijentima u kojima se zbog cijelog niza razloga može očekivati otpor, takvo je stanje, gdje je pomoć poželjna. Ministar unutarnjih poslova je ovlašten ustrojiti i posebnu organizacijsku strukturu koja će pružiti takvu pomoć. Interventna policija je redovita organizacijska struktura koja obavlja one poslove koji su po nečemu na dnevnoj razini specifični – pojašnjava prof. Petar Veić s riječkog Pravnog fakulteta.
– Primjenjivano je više propisa, koji su uglavnom u međusobnom suglasju. To su Zakon o civilnoj zaštiti, Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, Zakon o državnom inspektoratu, Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira, Kazneni zakon, Zakon policijskim poslovima i ovlastima i Prekršajni zakon. Utvrđivanje da je među prisutnima osoba koja boluje covida-19 predstavlja povod da policija provodi kriminalističko istraživanje jer postoji osnovana sumnja da se radi kaznenom djelu širenja i prenošenja zaraznih bolesti, za što je predviđena zatvorska kazna do dvije godine. U razmatranom primjeru to pod određenim uvjetima može biti i prekršaj jer se osoba nije pridržavala sigurnosne mjere za zaštitu pučanstva od zaraznih bolesti, izolacije u vlastitom domu ili drugom odgovarajućem prostoru, za što su predviđene kazne od 8000 do 15.000 kuna – dodaje Veić. Pojasnio je i postupanje kad je riječ o odgovornosti voditelja objekta.
– Voditelj ima najmanje tri osnove za odgovornost: zbog rada izvan radnog vremena, zato što gosti nisu nosili maske i zato što je broj zatečenih osoba bio je iznad dopuštenog. U skladu sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, osoba nije provodila opće mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti, za što je moguća kazna od 30.000 do 80.000 kuna. Situacija s epidemijom covida-19 opravdava energičnost u djelovanju države. Ono u razmatranom slučaju ni po čemu nije ‘egzemplarno postupanje’. Mora se poslati jasna poruka da takva ponašanja nisu dopustiva. Hoće li netko takvo ponašanje kvalificirati kao ponašanje policije tridesetih godina u Americi zbog prohibicije alkohola, posve je nevažno – smatra naš sugovornik.
– Stožer nedvojbeno odlučuje o ljudskim pravima, a takvo mu pravo ne može nitko dodijeliti. Ono što je izostalo u djelovanju države u ovim okolnostima je propisivanje mjera ograničavanja slobode unaprijed, stupnjevito, vezujući ograničenja za određenu epidemiološku dinamiku. Potonje također remeti pravni položaj građana, stvarajući frustriranost i otpor – zaključuje prof. Veić.
Unajmljuju se vile
– Treba uspostaviti ravnotežu između ljudskih prava pojedinca i kolektiviteta. Ali, ovdje se radi o zaraznoj bolesti i bez kolektivnih napora ne možemo je suzbiti. Toga trebaju biti svjesni oni koji krše zakon. Ovdje možemo govoriti o dvije razine kaznene odgovornosti – vlasnika objekata i građana koji znaju da su bolesni, a svjesno šire zarazu. Smatram da država mora odlučno djelovati i da kaznene prijave za ovakva kršenja zakona trebaju biti prioritet u postupanju jer moramo poslati jasnu poruku. Pritom se zatvorske kazne mogu zamijeniti novčanima – smatra odvjetnik Anto Nobilo.
– Ako neki ugostitelji svoju egzistenciju temelje na ugrožavanju zdravlja ljudi, onda ne trebaju niti biti ugostitelji. Ističem da smo mi u Tae kwon do savezu obustavili natjecanja kako bismo zaštitili zdravlje sportaša – napominje Nobilo.
Kako smo doznali, ekipa za tulume već ima i rješenje za nove okolnosti. Od iznajmljivača apartmana u Zagrebu, unajmljuju se stanovi i vile radi organiziranja privatnih tuluma.
Ne mogu se u isti koš trpati fast food, restoran i noćni klub
Nije sporno da država zatvara noćne klubove, pa ako treba i interventnom policijom, i piše kaznene prijave. Ja sam za to da ako netko krši zakon, za to i odgovara – kaže Marin Medak, predsjednik Nacionalne udruge ugostitelja, i dodaje,piše Jutarnji
– Međutim, protiv sam toga da se nas sve trpa u isti koš, a u Hrvatskoj je oko 35.000 lokala, od čega su 50-ak noćni klubovi. Želio bih naglasiti da je ugostiteljstvo slojevita grana i mene ljuti što nas Vlada sve svrstava u isti koš, pa onda većina ispašta zbog noćnih klubova. Isto tako treba znati da imamo 800.000 stanovnika u dobi od 18 do 30 godina i oni covid smatraju prehladom i da to njih neće pogoditi. A ako se to i dogodi, da neće imati težih posljedica po zdravlje. Ministar Božinović ne mora znati zakon o ugostiteljstvu, ali ministricu turizma njezini su savjetnici trebali bolje pripremiti. Mjere se donose paušalno, pa primjerice sad fast food mora zatvoriti u 22 sata kao i noćni klub – kaže Medak.
