Postoji, međutim, jedna kategorija koja se ne spominje na listama prioriteta. Čije vakcinisanje niko ne potiče. I na kojoj, naposljetku, prve vakcine uopće nisu ni testirane. Riječ je o djeci.
ako su kod njih simptomi uistinu blagi, a teža oboljenja uslijed epidemije izuzetno rijetka, upravo djeca u školskoj dobi spominjala su se kao jedni od mogućih prijenosnika zaraze. Njihova vakcinacija za sada nije predviđena. Niti su farmaceutske kompanije do sada na djeci testirale vakcine.
Poznati hrvatski imunolog prof. dr. Zlatko Trobonjača tvrdi da nas to ne bi trebalo previše brinuti.
“Cijepljenje ima dva temeljna cilja: prvi da pruži individualnu zaštitu, a drugi da se postigne imunitet zajednice. Nikada se može cijepiti sve u populaciji. Oboljeli od karcinoma koji su na kemoterapiji imaju toliko nisku razinu leukocita da njihov organizam imunošću ne može odgovoriti na cjepivo. Tu su i oni sa nasljednim bolestima sa imunodeficijencijama. Kad se cijepi 70 posto populacije, dolazi do imuniteta zajednice, i onda on štiti i ljude koji se nisu cijepili”, pojašnjava u izjavi za “Slobodnu Dalmaciju” Trobonjača.
Kada se odlučuje koga vakcinisati kako bi se postigao imunitet zajednice, ljekari biraju one kojima je važna i individualna zaštita.
“Djeca ne spadaju u tu kategoriju jer ili lako preboljevaju tu bolest, ili su asimpromatski slučajevi”, naglašava ovaj imunolog, podsjećajući da do sada nijedno dijete u Hrvatskoj nije umrlo od koronavirusa.
Zato je logično da se prvo zaštite najstariji, potom osobe koje boluju od dijabetesa, hipertenzije, kroničnih plućnih, srčanih i bubrežnih bolesti a zatim i godišta mlađa od 60 godina. Cijepeći ove kategorije, tvrdi Trobonjača, postupno se postiže imunitet zajednice koji će štititi i djecu, i one koji se ne mogu cijepiti.
“Pametan je pristup da se cijepe oni kojima je važna individualna zaštita jer ih virus može životno ugroziti. Prema do sada dostupnim podacima djeca u Hrvatskoj u ovoj epidemiji ne igraju veliku ulogu: nisu ni žrtve niti su ključni u prijenosu virusa”, zaključuje imunolog Trobonjača.
Zamka
Djeca se definitivno neće vakcinisati u prvom valu imunizacije. Dijelom zbog toga što vakcina na njima još uopće nije testirana. Pfizer je tek nedavno najavio da će u svoj program testiranja uključiti i prve 12-godišnjake, a dijelom što se tek treba vidjeti kako će na imunizaciju reagirati organizam u odraslih.
To međutim ne znači da naučnici ne traže najbolje načine da zaštite i njih. Ono na što svi upozoravaju je da se, kada je o vakcini protiv koronavirusa za djecu riječ, nipošto ne smije brzati.
U prvom redu otkloniti opasnosti od pojave višesistemskog upalnog sindroma (MIS-C), koji je u djece oboljele u COVID-19 epidemiji znao poprilično zakomplicirati situaciju. Zasad je stopa oboljenja od MIS-C sindroma niska: samo dvoje od 100.000 zaraženih. No stručnjaci se pribojavaju da bi vakcina tu stopu mogla povećati. A dok se to pitanje ne riješi, imunizacija među najmlađima biti će na čekanju.
