Naime, prisutni u ambulanti u Kraljevu su svjedočili iznenadnoj smrti muškarca u čekaonici. Nesretni muškarac je preminuo u hodniku čekaonice, dok je čekao na pregled.
– Čovjek je samo pao. Ljekari su ga odmah unijeli, ali nije mu bilo spasa. Mnogo se plašim. Situacija je veoma teška – kaže jedna od pacijentkinja.
Njegova klinička slika, kako je za ispričao direktor Opšte bolnice u Kraljevu dr Zoran Mrvić, bila je toliko teška da “doktor nije uspio da ga spasi”.
Zdravstveni radnici tvrde da je problem u tome što se pacijenti kasno javljaju, te se pretpostavlja da se muškarac liječio kod kuće i čekao posljednji momenat da posjeti ljekara.
– Svi pacijenti kojima nije potrebna kiseonička potpora razmještati u ustanove gdje nema centralnog snabdijevanja kiseonikom. Broj preglada u trijažnim centrima ne pada, a zabrinjava da nam se u posljednje vreme javlja sve više pacijenata s teškom kliničkom slikom koji su se liječili sami – istakao je Stevanović.
Gostujući u “Beogradskoj hronici” dr Ana Jeremić iz kovid ambulante na Voždovcu i prof. dr Dino Tarabar koji radi u crvenoj zoni u bolnici “Dragiša Mišović” poručili su da se pacijenti nikako ne liječe sami i da ne ostaju predugo kod kuće.
Kada obavezno traba da se javiti ljekaru?
– Ako neko ima jako visoku temperaturu 39, 40, jak bol u grudima, ako kašlje, tri dana je sasvim dovoljno da sačeka da dođe u ambulantu. Ako su u pitanju blaži simptomi, temperatura koja varira između normalne temperature i blago povišene, ako su simptomi kašalj i grebanje u grlu, gubitak čula mirisa to su znaci da ipak može da se sačeka ta tri dana, a možda i duže – objašnjava dr Jeremić.
Dodaje da se pacijenti u svakom trenutku mogu javiti telefonom u kovid ambulantu i dobiti savjete šta da uzmu od vitamina, terapije i kada da dođu na pregled.
Oprezno sa antibioticima
Doktor Dino Tarabar kaže da je pitanje upotrebe antibiotika u prvih nekoliko dana diskutabilno. Ako se radi isključivo o virusnoj bolesti antibiotici nisu neophodni.
– Mi ih uglavnom dajemo kod starijih ljudi gde očekujemo bakterijske superinfekcije da bi ih zaštitili od novih komplikacija. Nekada virusi koje liječimo antibioticima mogu da nam naprave problem tako što će antibiotici da unište saprofitnu bakterijsku floru pa će se klinička slika pogoršati – objašnjava dr Tarabar.
Dodaje da je mnogo je teško ljekarima na prvoj liniji da procijene da li treba dati antibiotik ili ne.
– Klinička slika od prehlade, gripa, kovida u jednom trenutku može biti potupno ista. Nije lako to procijeniti na osnovu prvog kontakta. Potrebno je mnogo više, sagledati pacijenta, vidjeti kliničku sliku, laboratorijske nalaze, krvnu sliku i ce-er-pe. Na plućima ne morate da čujete ništa i to može da zavede – objašnjava doktor.
Skener vidi šta rendgen ne vidi
Naglašava da su u KBC “Dragiša Mišović” imali iskustva da pacijentima kojima su radili rendgen ništa nisu vidjeli i istog dana kada se uradi skener vide obostranu upalu pluća.
“Međutim ne može se svakom pacijentu ni da se radi skener. To nije ni potrebno. Ako iskusan ljekar procijeni da treba onda apsolutno treba jer je velika greška doći kasno. Ako se zakasni i ako dođemo u tih narednih sedam dana, jer smo vidjeli da sedmog dana dolazi do poboljšanja ili pogoršanja, ako dođu u teškom stanju može zaista biti životno ugrožavajuće”, ističe dr Dino Tarabar.
Kaže da nekada i ljekari naprave grešku. “Izgubili smo neke kolege koji su ostajali i duže kod kuće i došli sa teškom upalom pluća, završili na respiratoru i to nije bilo dobro. Zato nije pametno ostajati kod kuće previše dugo i liječiti se kod kuće”, poručuje doktor.
Doktor Ana Jeremić kaže da pacijente šalju na rendgen pluća kada god je potrebno i kada čuju nešto što je sumnjivo.
“Kada se pacijent žali na dugotrajan kašalj koji traje tokom cijelog dana, kada postoji osjećaj stezanja, zamaranja, bola, pritiska u grudima a postoji podatak da je možda bio u kontaktu sa nekim ko je pozitivan, febrilno stanje koje traje dva, tri dana obavezno se radi rendgen pluća”, objašnjava simptome doktorka Jeremić.
Dodaje da ako je pacijent pozitivan na testovima bilo na antitela ili PCR test onda se pristupa detaljnijoj opservaciji.
Ako je rendgen dobar prati se pacijent narednih dana, radi se kontrolna laboratorija. Nekad se ta slika promeni, kaže doktorka, i pacijent sam osjeti tegobe a nekad ne. Kada se njegovo stanje promijeni šalje se kod pulmologa, na Infektivnu kliniku gdje se rade skeneri i dopunska dijagnostika.
Koliko često se kontroliše krv
Od početne kliničke slike zavisi koliko često oni pacijenti koji su na kućnom liječenju treba da kontrolišu krv.
Doktorka Jeremić objašnjava za RTS da ukoliko pacijent ima parametre koji su od značaja, visok ce-er-pe (CRP), niske leukocite, limfocite potrebno je češće raditi krvnu sliku. To su parametri koji pokazuju da li je riječ o bakterijskoj ili virusnoj infekciji.
“Ko god ima neku nedoumicu što se tiče svoga zdravlja može da se javi u ambulantu i dobije adekvatne informacije. Naravno, ako želi da izbjegne red u Domu zdravlja može to da uradi privatno ali ako mu je ljekar rekao. Niko ne treba da se liječi na svoju ruku. Postoji adekvatno medicinsko osoblje koje mu može dati savjet”, savjetuje doktorica iz kovid ambulante na Voždovcu.
Dodaje da dosadašnja iskustva pokazuju da deca uglavnom imaju blaže simptome ali može se desiti da se razvije i teža klinička slika pa je potrebna hospitalizacija.
Doktorka kaže da treba pratiti simptome. Ako je to prolongirana temperatura, kada deijte neće da jede i pije, ukoliko su školska djeca u pitanju ona će se požaliti i reći će šta osjećaju.
