Uz konstataciju da epidemiološke mjere među susjednim državama treba usklađivati i očekivanje da će vakcinacija, koja je u Srbiji već počela, dati rezultate, nada se „povoljnijoj situaciji“ krajem proljeća.
Govoreći o epidemiološkoj situaciji na Balkanu, Tiodorović ističe da je neophodno da države u borbi protiv epidemije sarađuju tako što će zajedno pratiti ukupno stanje i usklađivati mere.
– Smanjen broj zaraženih, broj preminulih očekivano raste –
„Bez obzira na to što su Slovenija i Hrvatska članice Evropske unije i da li smo svi mi na njenim vratima, moramo shvatiti jednu stvar – niko sam ne može ovu situaciju da riješi na najbolji način. Ipak smo upućeni jedni na druge. Zašto? Pa zato što naše stanovništvo komunicira i zbog ekonomije, i zbog rođačkih veza. Niko od nas nije pusto ostrvo, svi zavisimo jedni od drugih i to nas dovodi do toga da moramo zajedno da pratimo ukupnu situaciju i da mjere na neki način usklađujemo“, kaže epidemiolog.
Zadovoljan je što broj novooboljelih i hospitalizovanih u Srbiji blago opada. Međutim, broj preminulih se ne smanjuje, što je struka očekivala.
„Broj preminulih se baš ne smanjuje, očekivali smo da će ići ka boljoj tendenciji pada. Praktično se još ne može reći da sve ove mjere daju konkretniji rezultat, barem ne onakav kakav smo očekivali“, govori dr Tiodorović.
Sličnu situaciju uočava i u regionu.
„Uzmite primjer Rumunije. Prepolovljen je broj pozitivnih, ali je broj preminulih ostao na visokom nivou. To važi i za Mađarsku, Hrvatsku, delimično i za Bosnu i Hercegovinu. Može se reći da Crna Gora, s obzirom na broj stanovnika, ima značajno manje smanjenje, ako se to uporedi sa brojem stanovnika“, kaže Tiodorović.
– Bitno postići imunitet kod 60 posto populacije –
Očekuje da će vakcinacija protiv koronavirusa, koja je u Srbiji već, nakon što je stiglo 4.875 doza Fajzerovih vakcina, već počela, donijeti značajno poboljšanje. Ovom količinom može se vakcinisati upola manje ljudi pošto su svakome potrebne dvije doze.
„Ipak je to mali broj da bi se moglo zaključivati nešto ozbiljnije, ali će to narednih mjeseci biti uočljivije. Nadam se da ćemo svi sa ove teritorije, uz pomoć Evropske unije, dobiti odgovarajući broj vakcina, barem da na početku možemo imati jedan dobar rezultat“, smatra Tiodorović.
Prema podacima i procjenama, oni koji su preležali COVID-19 i imaju dobar imunološki odgovor čine od 20 do 30 posto populacije, a cilj – 60 posto moguće je postići upravo vakcinacijom.
„Možda sam ja previše optimističan, ali možemo doći do toga da krajem proljeća, pred juni, pa da uđemo u ljetnji period, sa mirnijom i kontrolisanijom situacijom, ali, napominjem, i daje ćemo morati da nosimo maske, imamo odstojanje i primenjujemo dezinfekciju, dok god se ne desi da imamo sporadičnu pojavu oboljenja. To bi bila moja perspektiva, da u toku sljedeće godine možemo svi zajedno doći do toga“, očekuje Tiodorović.
Prve doze vakcine juče su pred kamerama primili članovi Kriznog štaba epidemiolozi Darija Kisić Tepavčević i Predrag Kon, kao i Ana Brnabić, prva premijerka u Evropi vakcinisana protiv koronavirusa. Imunizacija je zatim počela u domovima za stare u Beogradu i Novom Sadu, a još nije poznato kada će vakcina stići i u ostale gradove.
To što su stariji građani prioritetna grupa za vakcinaciju Tiodorović smatra potpuno opravdanim, bez obzira na to što u vezi sa tim postoje različiti stavovi koji su, dodaje, očekivani jer su “tekovina demokratije i naučne rasprave”.
„Nacionalni tim za imunizaciju je napravio plan kako se dalje distribuira vakcina, odredio zatim faze i prioritetne grupe. Starije osobe moramo prvo vakcinisati jer, kad se razbole, one vrše najveći pritisak na bolnice zbog svog komorbiditeta. Hospitalizacija je pritisnuta najviše zbog starih osoba, pogotovo onih iznad 65 godina. U hospitalizaciji i radno aktivno stanovništvo značajno učestvuje, između 40 i 50 posto, ali u broju preminulih 90 posto predstavljaju stariji od 65 godina”, kaže Tiodorović.
Nakon što stariji građani prime vakcinu, ona će u daljim fazama biti rezervisana za zdravstvene radnike u COVID centrima, zatim za njihove ostale kolege kako bi se spriječilo širenje virusa unutar bolnica. Građani će na svoj red čekati najmanje tri mjeseca.
– Masovnija vakcinacija na proljeće –
„Mislim da u Srbiji ne možemo masovnu vakcinaciju očekivati prije marta. Bilo bi stvarno dobro da krene već od januara, ali to je nemoguće jer, vidite, kompletna proizvodnja Fajzera je otkupljena od strane američke vlade. Normalno, ona štiti svoje stanovništvo i kao najbrojnija zemlja normalno je da su najviše i uzeli. Pitanje je sada da li ovaj dio koji je u Nemačkoj – Biotek, može da opsluži Evropsku uniju“, priča Tiodorović.
Zato ćemo, dodaje, svi morati da „stanemo u red i razmišljamo o tome da koristimo i druge vakcine“. Njihovom primenom očekuje „stvaranje povoljne situacije za eliminisanje ovog problema“, a to što neki već zagovaraju odbijanje vakcinisanja za njega nije iznenađenje.
„Od Dženera koji je prvi napravio vakcinu protiv variole vere, pa do Luja Pastera, uvijek je bilo onih ljudi koji misle drugačije. Ja ne smatram to posebnim važnim događajem. Imaju ljudi pravo da razmišljaju i da se o tome izjašnjavaju, ali je važno shvatiti da je vakcinacija tekovina civilizacije, nije tekovina demokratije, koja nam je obezbjedila da neke od najstrašnijih, pogubnih bolesti, kao što je bila variola vera, praktično nestanu, da budu potpuno odsutne na planeti. Takođe smo pojavu drugih bolesti sveli na sporadičnu pojavu“, govori Tiodorović.
Pred novogodišnje i božićne praznike Krizni štab Srbije ne planira donošenje novih epidemioloških mjera, ali se uzda u odgovornost građana i kontrolisanje poštovanja postojećih.
– Proslava s velikim brojem ljudi ne sme biti –
„Nema našeg građanina koji u okolini, čak i svojoj porodici, ne zna za tragične situacije ili teška oboljenja. Svi su toga svjesni. Međutim, dovoljno je da jedan posto njih ne poštuje mjere i da se onda oboljenje održava kontinuirano, čak i da predstavlja veliki problem“, naglašava Tiodorović.
Pošto su, kako kaže, „hospitali prenapregnuti“, a svi koji rade u zdravstvu pod velikim pritiskom, svi moraju biti svesni da proslava ne sme biti.
„Trenutak je da pozovemo ljude da ne slave Novu godinu kao što su do sada. I ja bih volio da je drugačija situacija, ali ne može. Hajde da Božić, Badnji dan i Badnje veče proslavimo uz poštovanje osnovne tradicije koju i katollička i pravoslavna crkva veoma propagiraju, a to je porodično okupljanje“, apeluje Tiodorović.
Prema zvaničnim podacima, u Srbiji su od početka epidemije registrovana 316,344 slučaja oboljelih od koronavirusa, a testirano je više od 2.200.000 građana. Od bolesti COVID-19 u bolnicama se treutno liječi 9.688 ljudi, a od njenih posljedica do sada su preminula 2.882 pacijenta.
