“Pojava novih sojeva predstavlja izazov jer su svi oni pokazali da se brže šire u populaciji. Mutacije potječu iz Engleske, Južne Afrike i Brazila i njihova opasnost leži upravo u tom bržem širenju. Ne uzrokuju veću smrtnost i klinička slika kod oboljelih se ne razlikuje od dosadašnje, ali ono što zabrinjava je podatak da se mutacije odvijaju na proteinu S na kojem smo stvorili i sva do sada odobrena cjepiva”, pojašnjava prof. dr. sc. Ivan Đikić sa Goethe instituta u Frankfurtu ističući kako je prije svega važno ustanoviti gdje su se i kako mutacije pojavile.
Kako je objasnio, narušen imunološki sistem moguć je kod pacijenata s tumorskim ili autoimunim bolestima.
“Zbog slabog imunološkog odgovora i plazme rekonvalescenata evolucija virusa u pojedincu je bila produžena i zato su se vjerojatno pojavili novi sojevi. Čini mi se da su za sada najopasniji sojevi iz Južnoafričke republike (B.1.351) koji uz mutacija engleskog soja (B 1.1.17) imaju još dvije dodatne mutacije na S proteinu (K417N i E494K) koje omogućuju virusima brzo vezanje i ulazak u ljudske stanice, a mogu utjecati i na kvalitetu imunološkog odgovora na te sojeve”, kazao je prof. Đikić, piše 24 sata.hr.
