Hrvatske firme traže 2.066 stranih radnika, najviše konobara i čistačica, piše Večernji list.
Od ove godine, u Hrvatskoj se ne primjenjuje sistem kvota za zapošljavanje stranaca, već je odluka o tome kome odobriti a kome odbiti dolazak prebačena na Zavod za zapošljavanje (HZZ).
Umjesto sistema kvota uveden je tzv. test tržišta rada, što znači da poslodavac koji želi da zaposli stranog radnika, prije nego što za njega u policiji zatraži boravišnu i radnu dozvolu, mora da provjeri da li može da zaposli radnika sa domaćeg tržišta rada.
Trenutno je na berzi rada nešto manje od 164.000 nezaposlenih. U januaru je, kažu u HZZ, stiglo 206 zahtjeva poslodavaca za sprovođenje testa tržišta rada kroz koji je zatraženo 2.066 radnika.
HZZ tvrdi da test tržišta rada traje najduže 15 dana, a u tom periodu berza istražuje ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji zadovoljavaju tražene uslove i upućuje ih poslodavcu. Poslodavac je obavezan da za svakog upućenog radnika dostaviti povratnu informaciju o ishodu.
Na osnovu informacija dobijenih od poslodavca i upućenih radnika, Zavod dostavlja poslodavcu obavještenje o sprovedenom testu. Nakon dobijenog pozitivnog obavještenja, poslodavac može u roku od 90 dana da podnese zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad za radnika iz trećih zemalja.
Do sada je, kažu, riješeno 168 zahtjeva za nešto više od 1.000 radnika, dok je za 33 zahtjeva za testom tržišta rada, kojima je obuhvaćeno 138 radnika, utvrđeno da se radnici mogu naći na domaćem tržištu i da nije potrebno zapošljavati strane radnike.
Kada je riječ o zanimanjima, najviše zahtjeva za sprovođenje testa tržišta rada u januaru 2021. bilo je za zanimanja: čistačica (665 radnika), sobarica (269 radnika), konobar (174 radnika) i hotelska sobarica (103 radnika).
Turistički sektor se ozbiljno priprema za sezonu, u kojem je i lani iskorišteno gotovo 8.000 kvota, i to najvećim dijelom za pomoćne radnike. Kompanija iz građevinskog sektora nema među tražiocima testa jer je već na samom početku HZZ objavio listu od 40 zanimanja koja su izuzeta iz te obaveze jer ih u Hrvatskoj nema dovoljno.
Većinom su to građevinska i elektro zanimanja, zatim profesionalni vozači, kožari, poslastičari, pekari, mesari, programeri, sistemski administratori i dizajneri korisničkog sučelja.
