Predsjednik Slovenije Borut Pahor danas je na konferenciji za medije u Ljubljani rekao da se odlučno protivi ideji “konačnog raspada Jugoslavije” i promjeni granica na Zapadnom Balkanu.
Slovenski predsjednik je, nakon objave informacije o postojanju non papera koji je u sjedište Evropske unije u Briselu poslao slovenski premijer Janez Janša, a u kojem se pominju promjene granica za Zapadnom Balkanu, odlučno odbio mogućnost realizacije takve ideje dodavši da u vrijeme posjete Bosni i Hercegovini i susreta s članovima Predsjedništva BiH nije znao za njegovo postojanje.
Pahor je na početku obraćanja kazao da bilo kada i bilo gdje, kada ima priliku, objašnjava svoje stajalište vezano za širenje Evropske unije na Zapadni Balkan i naglašava da ga odlučno podržava.
“Širenje Evropske unije na sve države Zapadnog Balkana je geopolitičko pitanje prve kategorije”, rekao je Pahor i dodao da zagovara tezu da bi bilo najbolje, zbog svih okolnosti, kada bi se EU odlučio da u razumno kratko vrijeme uključi pod svoje okrilje sve države Zapadnog Balkana i da tome prilagodi svoju strategiju proširenja.
Kazao je i da, pri tome, redovito poziva šefove država Zapadnog Balkana na brže prihvatanje reformi i provođenja koraka na tom putu.
“Širenje EU na države Zapadnog Balkana postaje sve više pitanje vremena i ne samo političke volje. Sporo širenje hladi povjerenje u evropske integracije što u tim državama ima za posljedicu uspon nacionalizma i sve više angažiran utjecaj trećih država”, kazao je Pahor.
Pod tačkom pet svog obrazloženja naveo je da bi brže širenje EU na Zapadni Balkan također smanjilo značenje naivnih i opasnih zamisli o mijenjaju granica, koje se zbog završenosti prilika ne mogu dogoditi mirnim putem.
“Zato sve te zamisli o promjeni granica odbijam. I na posljednjem mjestu, brži proces uključivanja svih država Zapadnog Balkana u Evropsku uniju značajno bi ojačao načelo teritorijalne cjelovitosti država, rješavanja njihovih dvostranih pitanja i bitno ojačalo sigurnost i stabilnost cijele regije”, rekao je Pahor.
Ponovio je da očuvanju teritorijalne cjelovitosti zemalja Zapadnog Balkana, rješavanju njihovih dvostranih pitanja, pomirenju unutar država i među njima, jačanju mira i stabilnosti i posebno euroatlantske perspektive tih prostora posvećuje svoju pažnju više od deset godina kao predsjednik vlade i Republike.
“Zato sam prije 11 godina dao inicijativu za osnivanje procesa koji danas nosi naziv Brdo-Brijuni. To je najznačajnija politička regionalna inicijativa koja uključuje šefove država i iz te inicijative je izrastao i Berlinski proces”, kazao je Pahor.
Podsjetio je da u okviru priprema za nastavak procesa nedavno posjetio Sarajevo gdje se susreo sa svim članovima Predsjedništva BiH.
“Prijatelj sam države BiH, njene teritorijalne cjelovitosti i euroatlantske perspektive. Jedan sam od rijetkih šefova država koji tako jasno naglašavaju značenje pomirenja za njihovu budućnost. Već to nastojanje, koje je najviše iskazano u mom govoru povodom 20 godina od genocida u Srebrenici, pokazuje moju čvrstu odlučnost o teritorijalnoj cjelovitosti BiH”, rekao je Pahor i podsjetio da je u BiH dolazi sedam puta.
Kazao je da u vrijeme, kao ni prije, a ni poslije, posljednje posjete Sarajevu nije bio upoznat sa sadržajem nikakvog non papera.”Zamislima o konačnom raspadu Jugoslavije i promjeni granica se odlučno protivim, jer ne vjerujem da je to moguće postići mirnim putem i o tome sam više puta javno govorio”, rekao je slovenski predsjednik.
