Odgovarajući na pitanja novinara na svečanosti povodom Dana policije, 20. juna, Vučić je rekao da se sa donošenjem rezolucije o Srebrenici u Skupštini Srbije, o čemu su podnesena dva prijedloga, “neće saglasiti dok je predsjednik Srbije”.
Dva prijedloga rezolucija o Srebrenici trenutno su u Skupštini Srbije. Jednom se traži osuđivanje zločina, a drugom osuda genocida.
Marijan Rističević, poslanik Narodne seljačke stranke (NSS), koja je u parlament ušla kao dio izborne liste Srpske napredne stranke, na čijem je čelu Aleksandar Vučić, podnio je priedlog Skupštini o rezoluciji kojom se osuđuju “zločini u i oko Srebrenice 1992. do 1995. godine”.
S druge strane, u prijedlogu rezolucije Stranke demokratske akcije (SDA) Sandžaka, podnesenog 9. juna, navodi se da Srbija najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici, kao i svako poricanje genocida. Inicijatori prijedloga traže i da se poštuju sve pravosnažne međunarodne presude i predlažu da se 11. juli proglasi Danom sjećanja na srebrenički genocid.
Zvaničnici u Srbiji još uvijek u svojim izjavama ne priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid, uprkos presudi međunarodnog suda.
Vučić je kazao da oni koji se u Srbiji zalažu za donošenje rezolucije o Srebrenici žele “da se dodvore nekim ambasadorima, računajući da će oni da ih dovedu na vlast na ovaj ili onaj način”.
Naglašava kako je “potpuno jasno” da je Rezolucija o Srebrenici, koju je usvojio crnogorski parlament, “protiv vitalnih interesa srpskog naroda”.
– Reagovali smo mirno, nijednu riječ nisam uputio niti me zanimaju, daleko im lijepa kuća, neka rade svoj posao kako god hoće”, rekao je Vučić i dodao da se Crna Gora na taj način “miješa u nešto što se te države ne tiče, jer Srebrenica nije u Crnoj Gori”.
Za Rezoluciju je glasalo 55 poslanika iz opozicije i dijela vladajuće koalicije, dok je 19 poslanika vladajuće koalicije bilo protiv, a sedam uzdržanih.
Prema Vučićevim riječima, Srbija će se u odnosima sa Crnom Gorom što prije vratiti “na put ekonomije”.
– Spremni smo da pomognemo, samo nemojte da mnogo pričate o prijateljstvu i bratstvu – rekao je Vučić.
Najavio je da će Srbija nastaviti da “još snažnije pomaže kulturne institucije u Crnoj Gori”.
Skupština Crne Gore je uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) 17. juna izglasala Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici. Crnogorski poslanici izglasali su i smjenu ministra pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida.
Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti.
Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. juli se proglašava Danom sjećanja na žrtve Srebrenice.
Uz presudu Međunarodnog suda pravde u Hagu iz februara 2007. godine, kojom je potvrđeno da se u Srebrenici dogodio genocid, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju osudio je 14 bivših pripadnika vojske i policije RS za genocid nad oko osam hiljada bošnjačkih civila u zaštićenoj zoni u i oko Srebrenice.
Među osuđenima, najveće kazne, doživotni zatvor, određene su za Radovana Karadžića, nekadašnjeg predsjednika RS i Ratka Mladića, bivšeg komandanta Vojske RS, piše “RSE“.