Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula von der Leyen ovih je dana stalno u avionu i posjećuje države članice EU kako bi lično prenijela poruku da je Komisija odobrila investicione planove nacionalnih vlada u okviru “Fonda za obnovu” nakon korone. PR turneja po glavnim gradovima služi za pokretanje “Fonda za obnovu”, koji će u narednih šest godina raspolagati sredstvima u maksimalnoj visini od 750 milijardi eura.
U utorak (22.6.2021.) je von der Leyenova posjetila Berlin, Rigu i Rim, uglavnom kako bi se pojavila pred kamerama. Ozbiljni pregovori između Evropske komisije i vlada nisu planirani. Samo 25 minuta bilo je određeno za sastanak s kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, koja može posegnuti za 25,6 milijardi eura iz “Fonda za obnovu”. Predsjednica EK ponovit će svoje nastupe u Parizu i Briselu u srijedu. “Ovo je najveći investicijski program u Evropi od Maršalovog plana”, rekla je Ursula von der Leyen, hvaleći ovaj projekt. Nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države pokrenule su obnovu u Evropi Maršalovim planom.
Italija je najveći korisnik
Prije godinu dana šefovi vlada zemalja članica EU izmislili su “Fond za obnovu”, koji se prvi put finansira zaduženjem Evropske unije. To ima za cilj da ponovo stimuliše ekonomiju nakon epohalne recesije usljed korone. Italija, sa gotovo 200 milijardi eura, dobiće najveći dio sredstava. Španija, Francuska i Poljska takođe će posegnuti za velikim iznosima. Na kraju lanca je Luksemburg sa samo 100 miliona eura. Nakon godinu dana pripremnog rada, 23 od 27 država članica sada su Evropskoj komisiji predale svoje nacionalne planove o načinu na koji žele potrošiti novac i koje značajne investicije u tu svrhu planiraju u narednih nekoliko godina. Posebno primamljivo: otprilike polovinu sredstava čine bespovratna sredstva koja ne moraju biti vraćena, tj. ne opterećuju državni proračun. Druga polovina su zajmovi s niskom kamatom.
Zeleno i digitalno
Planovi potrošnje moraju ispunjavati brojne kriterije koje bi Evropska komisija trebala preispitati. Najmanje 37 posto investicija mora doprinijeti zaštiti klime i okoliša. 20 posto mora promovirati digitalizaciju ekonomije i društva. Škole i univerziteti trebaju biti bolje opremljeni. Pored toga, treba unaprijediti obrazovanje i zdravstvenu zaštitu. Jednostavne infrastrukturne mjere poput izgradnje mostova ili cesta nisu dovoljne. S druge strane, treba poboljšati i lokalni i međugradski javni prevoz. Za sve mjere mora biti jasno prepoznatljivo da one stvarno stimuliraju ekonomiju.
Svježi novac ili preraspoređivanje?
Njemačka ispunjava sve ove kriterije, pohvalila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen vladu u Berlinu. Mnogo novca odlazi u digitalizaciju zdravstvenih ustanova, bolnica i škola. U lanac proizvodnje kao nosača energije treba uvesti vodonik i to treba primjenjivati i van granica Njemačke. “Ovo nije novac koji treba nekako potrošiti”, primijetila je kancelarka Angela Merkel. On mora biti utrošen za buduće zadatke. “Moramo nadoknaditi ono što smo propustili na polju digitalizacije”, priznala je kancelarka. Evropska komisija procjenjuje da će, korištenjem subvencija, njemački bruto domaći proizvod vjerovatno porasti za 0,4 do 0,7 posto.
Kritiku njemačkog plana potrošnje, koji se sastoji od nekoliko stotina stranica, uputio je europarlamentarac Daniel Boeselager iż partije Zelenih. Po njegovim riječima, veliki dio investicija u “razvojni plan”, koji financira EU, već je bio dio nacionalnog ekonomskog poticajnog plana za 2020. godinu sa ukupno 130 milijardi eura. Sada se, kako naglašava, fondovi jednostavno preraspodjeljuju, pa se novac EU koristi za financiranje onoga, što bi trebalo doći iz nacionalnog budžeta. „Stoga je dodatni ekonomski učinak nula”, kritizira Boeselager.
Italija želi reformu
U Italiji je premijer Mario Draghi imenovao posebnu radnu skupinu za praćenje i kontrolu korištenja sredstava EU. Ozloglašeno spora italijanska administracija i pravosuđe trebali bi se tako podići na noge. Draghi obećava da će sada provesti ono na što je godinama zagovarao kao predsjednik Evropske centralne banke: reforme, reforme i još više reformi. Vlada je stvorila posebnu revizorsku jedinicu kako bi, što je više moguće, spriječila prevare i korupciju pomoću “Fondova za obnovu” u ovoj zemlji, koja je domovina mafije. Nacionalni ekonomski podsticajni plan u Italiji iznosi svega 40 milijardi eura. Pravi “poticaj” trebao bi doći iz fondova EU. Član EP Daniel Boeselager kritičan je prema „green-washing” koje Italija provodi u svom planu. To znači da se projekti, koji nisu ekološki niti su usmjereni u pravcu zaštite klime, prikazuju kao takvi kako bi se dobila sredstva. Boeselager traži i da se formuliraju jasni ciljevi kako bi se postigle zakonski predviđene uštede emisija ugljičnog dioksida.
Novac stiže pred kraj godine
U planovima izdataka, koje su podnijele nacionalne vlade, još uvijek nema projekata, već oni obuhvataju uglavnom kriterije, procedure i strategije za provedbu projekata. Prije nego što se prva novčana sredstva budu mogla prilivati iz Brisela, neophodni su daljnji koraci. Vijeće država članica tek treba da odobri planove ulaganja. Tada Komisija EU mora podnijeti i odobriti posebne zahtjeve za finansiranje. Zvaničnici EU procjenjuju da će prve veće sume novca stići krajem godine. Međutim, države se već mogu prijaviti da dobiju akontaciju od 13 posto od iznosa koji im je namijenjen.
Fond za obnovu nakon korone finansira se izdavanjem obveznica na finansijskim tržištima. Prva tranša od 20 milijardi eura premašena je sedam puta u posljednjih sedam dana. To je znak koliko je „zdrava” i stabilna kreditna sposobnost EU na tržištima. Dugovi, koje EU sada preuzima, trebaju se smanjiti narednih decenija novim poreznim prihodima i doprinosima država članica. Program naziva „Sljedeća generacija” namijenjen je izgradnji ekonomski snažnije EU za generaciju koja dolazi – a koja će ga potom i otplaćivati, prenosi DW.
