Drugim riječima, cijepljenje je gotovo stalo i ne pomiče se s mrtve točke. Na 100 stanovnika posljednjih se dana cijepi oko 0.15 njih, po čemu smo na dnu EU.
Pritom je važno znati da Hrvatska spada među najslabije procijepljene zemlje u EU. Od nas su lošije samo Rumunjska i Bugarska (grafikon dolje). Dosad je jednu dozu primilo samo 41% stanovnika, a potpuno je procijepljeno tek 38% (grafikon dolje). To znači da su vrlo slabe šanse da u dogledno vrijeme dosegnemo razine procijepljenosti koje bi nam mogle osigurati relativno normalan život. Usto je broj novozaraženih i hospitaliziranih posljednjih dana dvostruko veći nego što je bio u isto vrijeme prošle godine, a također sada već brojimo i mrtve kojih u ovo vrijeme 2020. nije bilo.
Model nam ne predviđa mirnu jesen
Tvorac najpoznatijih modela u zdravstvu Institute for Health Metrics and Evaluation za Hrvatsku ne daje najblistavije prognoze za jesen.
Prije svega, njegove projekcije pokazuju da broj cijepljenih u Hrvatskoj stagnira već neko vrijeme te da bi se takva situacija mogla nastaviti ako hrvatske vlasti ne poduzmu nešto ozbiljno (grafikon dolje).
Projekcije broja umrlih pokazuju da bi novi val mogao dosegnuti vrhunac krajem listopada, kada bi se broj umrlih ponovno mogao kretati oko 30 dnevno. Model predviđa nešto manje žrtava nego u najgorem valu prošlog prosinca, zasigurno zbog procijepljenosti starijih, no projekcija ipak nije ni blizu prihvatljive.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
U slučaju da se stanovnici Hrvatske budu pridržavali određenih mjera, osobito ako velika većina bude nosila maske, broj mrtvih dnevno ne bi trebao prelaziti 10-ak (grafikon dolje). Ako se situacija ne promijeni, ako država ne uvede neke strože epidemiološke mjere, poput covid-propusnica, IHME predviđa da bi na intenzivnoj skrbi sredinom listopada moglo biti oko 750 bolesnika.
Ovdje treba podsjetiti na to da su se prognoze IHME-a do sada pokazale prilično pouzdanima. Prošlu godinu komentirali smo predikcije IHME-a o broju ukupno umrlih od covida-19 s dr. sc. Horvatićem i dr. sc. Posedel-Šimović. Naš fizičar, koji se bavi dinamikom vremenskih serija, dr. sc. Horvatić sa zagrebačkog PMF-a, kaže da su projekcije IHME-a robusne jer uzimaju u obzir mnoštvo parametara i već poznat vremenski razvoj situacije u područjima koje imaju slične parametre.
“Parametri su, primjerice, procijepljenost, mobilnost ljudi, stope testiranja, upotreba maski, stope smrtnosti od upale pluća, zagađenje zraka, postotak populacije koja živi uz more, pušenje, gustoća populacije, otvaranje obrazovnih institucija, poput vrtića, škola i fakulteta, itd.” kaže Horvatić.
Točnost projekcija ovisi o okolnostima
No, upozorava na to da točnost projekcija ovisi o okolnostima u određenom trenutku kada se one donose te nesigurnost raste što su predviđanja dugoročnija.
“Ako model daje projekciju u trenutku kada se bilježi neka nagla promjena, strmi skok ili pad, ona će biti dugoročno nepouzdanija nego ako podaci kroz neko duže vrijeme pokazuju jasan trend. To je slično kao s prognozom vremena, jer je društvo vrlo složen sustav, baš kao i atmosfera. Ako dolazi značajna promjena vremena, možete pratiti kako se prognoza za idućih tjedan dana poprilično mijenja. Ono što jasno možemo vidjeti u podacima kroz ovu godinu odnosi se na brzinu cijepljenja. Početkom svibnja došlo je do usporavanja i zadnjih mjesec-dva gotovo da se ne mičemo. Stručno bismo rekli da smo došli u točku zasićenja. Dobra praksa pokazuje da treba djelovati čim se primijeti ulazak u novi režim, kod nas je to bio početak svibnja. Nažalost, ne vidimo da je bilo uspješnog djelovanja i motiviranja, već, točno kako model predviđa, stali smo u jako nezgodnom trenutku”, navodi Horvatić.
Prošle godine predikcije broja umrlih od covida-19 do jeseni izazvale su poprilično iznenađenje i djelovale su nevjerojatno, no, nažalost, one su se potvrdile.
“U komentarima na predikcije IHME-a prošle godine naveli smo da ih treba uvijek uzimati kao nit vodilju što će se dogoditi ako ne djelujemo učinkovitim mjerama. Taj zaključak možemo ponoviti i sada. Ove brojke mogu se drastično promijeniti nabolje ako država, uz preporuke epidemiološke struke, poduzme odgovarajuće mjere. U tom slučaju možemo očekivati značajno odstupanje od nepovoljnih predviđanja. No, kao u sličnim situacijama, lakše je zaključiti što treba nego to provesti. Nadajmo se da će ipak biti volje i razuma da se maknemo iz ove neugodne točke. Svima je u interesu da se situacija što prije normalizira”, kaže Horvatić.
Boravak u zatvorenom
Niska procijepljenost, kakvu ima Hrvatska, u ovom je trenutku posebno ozbiljan problem iz više razloga. Prije svega, slijedi nam dio godine u kojem ćemo sve više vremena provoditi u zatvorenom. Mladi će se vratiti u školske klupe, a odrasli u uredske prostorije. Ljudi, pretežno mladi, koji su se zarazili tijekom druženja na godišnjim odmorima vratit će se u svoje obitelji, što znači da će prenijeti virus starijima, među kojima također ima dosta neprocijepljenih.
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Iskustva zemalja u kojima se povratak u zatvorene prostorije već dogodio pokazuju što bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj. Naime, u saveznim državama na jugu SAD-a, u Teksasu, Alabami, Floridi, Georgiji itd., u kojima je školska godina već počela, a mnogi ljudi provode vrijeme u zatvorenom zbog visokih temperatura ili zbog kiša, bolnice više nemaju mjesta na intenzivnoj skrbi za sve kojima je ona potrebna.
>> Što se događa na Floridi s covidom? “Ovako nešto nismo vidjeli ni tijekom prvog vala”
Delta se može brže proširiti nego prošle godine alfa
Drugi problem je taj što u Hrvatskoj, kao i u većini zemalja svijeta, sada dominira vrlo zarazan delta soj, koji se smatra jednim od najzaraznijih virusa koje poznajemo.
Jednako je zarazan kao vodene kozice, a zarazniji je od virusa koji uzrokuju MERS, SARS, ebolu, prehladu, gripu i velike boginje. Također je za oko 50% zarazniji od britanskog soja, poznatog kao alfa, koji je sam za oko 50% zarazniji od izvornog wuhanskog soja.
Nakon prošle turističke sezone alfa soj, koji je počeo dominirati u ožujku, brzo se proširio Hrvatskom i nije zaustavljen sve dok u studenom nisu uvedene strože epidemiološke mjere. Budući da su mjere stigle s velikim zakašnjenjem, Hrvatska je u tom valu po broju umrlih od covida na milijun stanovnika bila među najgorim zemljama na svijetu.
Ove godine to se možda može dogoditi još i brže, jer se delta puno brže širi. Na takvu mogućnost ukazuje činjenica da su u SAD-u bolnice postale pretrpane upravo u državama koje imaju sličnu procijepljenost kao Hrvatska. To je upravo ono što svi zdravstveni sustavi žele spriječiti kako ne bi došlo do njihova preopterećenja, jer u takvim situacijama oni nemaju kapaciteta za liječenje drugih bolesnika. Zbog toga se tijekom pandemije često upozoravalo na koncept poravnavanja krivulje (grafika dolje). Do masovne primjene cjepiva za to poravnavanje krivulje koristile su se nefarmakološke epidemiološke mjere, a sada bi tu funkciju trebalo preuzeti cijepljenje.
Zaštita od delte je slabija, no još uvijek dobra
Nova istraživanja provedena u SAD-u pokazala su da je zaštita cjepiva Pfizera i Moderne protiv delte oko 66%, dok je protiv izvornog soja bila preko 90%. Razlog za to nije samo sposobnost delte da probija zaštitu protutijela već i to što imunitet stečen cijepljenjem nakon nekih šest mjeseci počinje padati.
S druge strane, istraživanje američkih centara za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) potvrdilo je da je zaštita cjepiva još uvijek velika. Naime, pokazalo se da je vjerojatnost hospitalizacije među cijepljenima 29 puta manja nego među necijepljenima. Zbog slabljenja imuniteta neke zemlje, poput Izraela, počele su najrizičnijima davati treću dozu.
Problem je i slaba procijepljenost starijih
U Hrvatskoj problem nije samo slaba ukupna procijepljenost, već i nedovoljna procijepljenost starijih od 60 godina, koji su rizični.
Na to je krajem srpnja za Nacional upozorio epidemiolog Bernard Kaić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
“U dobnoj skupini od 65 do 69 godina 71 posto ljudi je cijepljeno jednom dozom, a ovih od 70 do 74 godine cijepljeno je 79 posto. To je relativno dobro, ali nije dovoljno, jer bi ih trebalo biti cijepljeno više od 80 posto. Ali kod starijih od 74 godine pada stopa procijepljenosti. U dobnoj skupini od 80 do 84 godine samo je 60 posto ljudi cijepljeno. Od 85 do 89 godina još i manje, samo 53 posto”, upozorio je Kaić, izrazivši uvjerenje da glavninu starijih necijepljenih čine ljudi koji su nevidljivi sustavu, koji žive s obiteljima, a ne u domovima, i koje nitko nije odveo na cijepljenje, iako su rizični.
U Ministarstvu zdravlja i HZJZ-u pokušali smo doznati nove podatke, međutim do dovršetka ovog teksta nismo dobili odgovore.
Također nam nije odgovoreno na pitanje zašto su stariji slabo procijepljeni, kao ni na pitanje kako se planira povećati procijepljenost u populaciji.
Kako potaknuti ljude na cijepljenje?
Zbog nedovoljnog odaziva na cijepljenje mnoge zemlje svijeta dovijaju se različitim metodama stimulacije.
Primjerice, u SAD-u gotovo 1500 zdravstvenih sustava od medicinskih djelatnika zahtijeva obavezno cijepljenje protiv covida-19. Sličnu obavezu uvela su i neka sveučilišta, banke i sl. Nakon što je u utorak cjepivo Pfizer dobilo potpuno odobrenje Agencije za hranu i lijekove (FDA), uklonjene su i zakonske zapreke za uvođenje obaveznog cijepljenja u institucijama koje to žele uvjetovati. Pentagon je najavio da će uvesti obavezu za sve vojnike. Obavezno cijepljenje za svoje zaposlenike uveo je i Pfizer, dok je New York u ponedjeljak objavio da će cijepljenje biti obavezno za sve nastavnike u javnim školama.
Francuska je 25. srpnja izglasala zakon kojim je cijepljenje postalo obavezno za sve zdravstvene djelatnike. Njime je također propisana obaveza posjedovanja covid-propusnica za posjete brojnim mjestima, od muzeja, preko kina, do bazena. Od početka kolovoza u toj je zemlji za ljude bez potvrde također zabranjen ulaz u restorane, barove te odlazak na duža putovanja autobusima, vlakovima i zrakoplovima. Najave obaveznog cijepljenja i propusnica pokrenule su masovne prosvjede u Francuskoj, međutim vrhovni sud te zemlje potvrdio je novi zakon 5. kolovoza.
Slovenija je u srijedu objavila da će u svim njezinim školama, kada počne školska godina, svi zaposleni morati ispunjavati uvjet nazvan PCT, što znači da će moći raditi samo oni koji su preboljeli covid-19, oni koji su cijepljeni i oni koji su testirani. Oni koji se odluče za testiranje, morat će ga raditi svaki tjedan.
Cijepljeni se mogu zaraziti deltom, ali teže, a čak i ako se zaraze, kraće i manje šire virus.
U Hrvatskoj je bilo najava uvođenja sličnih obaveza i propusnica, međutim one su za sada ostale samo najave. Jedinu konkretnu akciju na tom tragu poduzeo je u utorak KBC Osijek, koji je svojim djelatnicima uputio dopis kojim ih upozorava na mogućnost da će oni morati plaćati odštete ako se pacijent zarazi u bolnici i tuži bolnicu.
U Hrvatskoj, baš kao i u brojnim drugim zemljama, postoje otpori uvođenju covid-propusnica. Argumenti protiv covid propusnica temelje se na ideji da bi propusnice mogle povećati širenje zaraze jer će stvoriti osjećaj lažne sigurnosti. To tumačenje temelji se na pogrešnoj pretpostavci da cijepljeni mogu jednako širiti virus kao i necijepljeni te da testovi nisu 100% pouzdani, što je istina.No, iako je činjenica da se čak i cijepljeni mogu zaraziti, istraživanja su pokazala da je vjerojatnost za to mnogo manja (cjepivo štiti od zaraze deltom oko 66%) te da čak i ako se zaraze, cijepljeni mnogo kraće i manje šire virus. Osim toga, oni također mnogo rjeđe završavaju u bolnicama i rjeđe umiru. U svakom slučaju, nekakve zapreke širenju virusa svakako su bolje ni od kakvih. Najbolje rješenje bilo bi da se, kako su to preporučili WHO i CDC (pogledajte gore), cijepljeni i dalje pridržavaju razumnih epidemioloških mjera te da nose maske u zatvorenom,piše Index
