Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je u New Yorku da je za Hrvatsku najvažnije pitanje biti što će biti s Europskom unijom u idućih 10 godina i da uspjeh hrvatskog članstva u njoj mjeri samo izvlačenjem novca iz europskih fondova.
“EU je vjerojatno najkompleksnije političko udruženje u povijesti čovječanstva. Teško je njime upravljati, nedostaje političke legitimnosti jer ga većinom vode birokrati. Za moju zemlju je od najveće važnosti pitanje što će biti s EU u idućih 10 godina”, rekao je Milanović na Sveučilištu Columbia u okviru World Leaders Foruma na temu Krize u nastajanju i konkurentski narativi.
Kada je 2016. godine Britanija odlučila napustiti Europsku uniju, Milanović se pitao “koja je sudbina EU ako su oni vani?”.
Hrvatski predsjednik smatra da je Hrvatska “dugo” morala čekati na članstvo u EU i da će uspjeh Hrvatske u Uniji mjeriti samo po izvlačenju novca iz europskih fondova.
Ne vjeruje da bi uskoro neka zemlja mogla krenuti britanskim stopama, pa ni Poljska.
“Nema šanse, javna potpora nastavlja biti postojano visoka” za EU među Poljacima, rekao je Milanović.
Jugoistok Europe teži članstvu u EU, ali hrvatski predsjednik ne misli da su sve zemlje dovoljno motivirane za ulazak u Uniju.
Vučić je bio ratni huškač
Govoreći o Srbiji, Milanović je rekao da je “najteža stvar” to što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić “bio jedan od najistaknutijih ratnih huškača 90-ih” i smatra to preprekom.
Pristupni pregovori Srbije započeli su 2014. godine, do sada je otvorila 18 poglavlja, a dva privremeno zatvorila.
Milanović smatra da Srbija “nema snažnu namjeru” ući u EU, dok se Sjeverna Makedonija i Albanija “snažno trude i bore”.
Crna Gora je najbliže ulasku u EU s 33 otvorena poglavlja. Posljednje poglavlje, 8. poglavlje – Tržišno natjecanje, otvorila je krajem lipnja prošle godine. U devet godina pristupnih pregovora s Unijom privremeno je zatvorila tri poglavlja.
Sjeverna Makedonija dobila je status kandidatkinje EU 2005., godinu i pol dana nakon Hrvatske, a Hrvatska je već osam godina članica EU. Bosna i Hercegovina i Kosovo potencijalni su kandidati.
Misija u Afganistanu
Afganistan je ponovno pod vlašću talibana, a svi vojnici NATO-a napustili su tu zemlju.
Milanović smatra da su se hrvatski vojnici “trebali povući još prije 10 godina” nakon ubojstva šefa Al Kaide Osame bin Ladena i kaže da se “nikada nije zavaravao” idejom da će biti išta od demokracije u Afganistanu.
Povlačenje američkih vojnika iz Afganistana započelo je za vrijeme bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, a ono je dovršeno u mandatu predsjednika Joea Bidena.
“Odluka Trumpove administracije bila je zakašnjela, ali pozdravljena”, rekao je Milanović.
