Hrvatski premijer Andrej Plenković na početku sjednice Vlade Hrvatske najavio je povećanje minimalne plaće za 51.000 radnika na 500 eura, kao i nastavak gospodarskog rasta nakon Covid krize iz 2019. godine, javlja Anadolu Agency (AA).
S obzirom na povećanje broja novozaraženih i hospitaliziranih osoba zbog koronavirusa, hrvatski premijer istaknuo je kako je u Hrvatskoj danas prijeđena 56-postotna cijepljenost odrasle populacije prvom dozom cjepiva, što je oko 1,9 milijuna cijepljenih građana te je ponovno pozvao građane da se cijepe.
U proteklih tjedan dana od tisuću hospitaliziranih, njih 3/4 ili 75 posto nije bilo cijepljeno, naveo je premijer te dodao kako je između 15 preminulih proteklog tjedna u dobi između 40 i 59 godina, samo jedna osoba bila cijepljena.
“Svatko tko je razuman zna da je najbolje zaštititi se cijepljenjem”, rekao je Plenković.
Premijer je najavio donošenje odluke o povećanju minimalne plaće u Hrvatskoj koja će stupiti na snagu od 1. siječnja 2022. godine, s tim da će minimalac biti povećan s postojećeg neto iznosa od 3.400 kuna (453 eura) na 3.750 kuna, što iznosi 500 eura neto. Riječ je o povećanju od 10,3 posto i odnosit će se na oko 51.000 zaposlenih koji primaju minimalni mjesečni iznos.
“Time po prvi put povećavamo minimalnu neto plaću iznad 50 posto od prosječne neto plaće. To se još nije dogodilo u Hrvatskoj”, istaknuo je Plenković.
Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u kolovozu ove godine iznosila je 7.118 kuna (949 eura), tako da će ovo povećanje iznositi 52,7 posto neto plaće, dok je medijalna plaća u tom periodu iznosila 6.014 kuna (802 eura).
Novi minimalac bit će 60 posto medijalne plaće, najavio je premijer te dodao kako je minimalac prije pet godina iznosio 38 posto prosječne plaće. Naveo je kako je prosječna plaća u proteklih pet godina povećana ukupno za 1.254 kune (167 eura).
S obzirom na okolnosti epidemije, produljen je rok za završetak popisa stanovništva do 14. studenog, rekao je premijer.
Provedba odluka za ukidanje viza hrvatskim državljanima za SAD omogućit će bolje gospodarske odnose i trgovinsku razmjenu, ocijenio je.
Govoreći i rebalansu državnog proračuna, Plenković je naveo kako bi realni rast BDP-a u Hrvatskoj 2021. godini trebao biti nešto viši od pretpostavljenog i iznosio bi devet posto, što je ocijenio oporavkom od pada koji je iznosio osam posto tokom 2020. godine.
Udio javnog duga u BDP-u 2021. bit će smanjen za 4,2 posto u odnosu na godinu ranije.
Proračun za 2022. očekuje nastavak rasta od 4,4 posto, 2023. očekuje se rast od 3,7 posto, dok se očekuje rast od 3,1 posto u 2024. godini.
