On je upozorio da takva politika gura Srbiju u nove sukobe. Apel je potpisalo više od 30 javnih ličnosti, a svi zainteresovani ovaj apel mogu da potpišu OVDJE.
U apelu je navedeno da je „država Srbija izložena pokušaju vraćanja u ratne devedesete godine (prošlog vijeka)“.
Ocijenjeno je da se to „najjasnije vidi kroz njenu današnju ulogu u izazivanju napetosti u regionu, kao i kroz državno i paradržavno promovisanje anticivilizacijskih ‘vrijednosti’, te veličanje ratnih zločinaca“.
„Uvjereni smo da takva politika Srbiju gura u nove sukobe, ali i da društvo u Srbiji vodi u sve oštrije i nepomirljivije podjele i konflikte, u kom građani i građanke neće uživati osnovnu ličnu bezbjednost“, navodi se u apelu.
Dodaje se da izjave najviših državnih zvaničnika da Srbija neće izručiti ili pred domaćim sudovima procesuirati optužene za ratne zločine, među kojima su i osobe sa Interpolovih potjernica, predstavlja „najgrublji šamar“ vladavini prava i žrtvama ratnih zločina „ne samo u regionu, već i u samoj Srbiji“. prneosi “N1“.
„Na sve to, šutnja onih koji se predstavljaju kao politička i društvena alternativa sadašnjem režimu, predstavlja jasan znak da je nacionalistički konsenzus većine političkih faktora u Srbiji dostigao zabrinjavajuće dimenzije“, piše u apelu.
Potpisnici apela zahtjevaju smjenu tužiteljice za ratne zločine Snežane Stanojković i pokretanje krivičnog postupka protiv nje zbog nepostupanja, kao i zbog zaštite optuženih za ratne zločine.
Oni zahtjevaju i smjenu ministarice pravde Maje Popović jer, kako su naveli, „Vlada Srbije sprečava Tužilaštvo za ratne zločine, ali i druga tužilaštva da vrše svoju ustavnu i zakonsku dužnost“. Ocijenili su i da su time građani „ostavljeni na milost zločincima“.
„Zahtjevamo da se odmah procesuiraju sva lica optužena za ratne zločine koja se kriju na teritoriji Srbije, a za kojima su raspisane međunarodne potjernice ili su optuženi pred sudovima u državama nastalim na prostoru SFR Jugoslavije“, navodi se u apelu.
Potpisnici insistiraju na procesuiranju ratnih zločinaca pred sudom u Srbiji i navode da su izgovori da sudovi nisu nadležni apsolutno neprihvatljivi, jer je, kako su ukazali, „upravo Srbija insistirala na takozvanoj univerzalnoj nadležnosti za sve ratne zločine, bez ozbira gdje su izvršeni“.
Naveli su i da „država Srbija, međutim, to ‘univerzalno pravo’ koristi isključivo za zaštitu lica koja su optužena za ratne zločine počinjene na platformi nacionalističkog projekta Velike Srbije“.
„Zakon mora da važi i da se primijenjuje jednako za sve bez izuzetka, bilo da se radi o djelima koja se mogu kvalifikovati kao ratni zločini ili organizovani kriminal, u suprotnom pravo postaje izvor nepravde, tiranije i nesigurnosti“, navodi se u apelu.
Potpisnici su poručili da ne pristaju da se zločin pravda nacionalnom pripadnošću i da, kako su naveli, „zločincima država Srbija bude utočište i zaštita pred zasluženom kaznom“.
Tekst apela su, pored Vukčevića, potpisali i historičari Latinka Perović, Dubravka Stojanović, Nikola Samardžić, Milivoj Bešlin, Srđan Milošević, etnolog Ivan Čolović, pisac Svetislav Basara, filozof Slobodan Sadžakov, reditelj Srđan Dragojević i glumac Milorad Kapor.
Potpisnici su i političari Nenad Čanak i Bojan Kostreš, docentkinja Aleksandra Jerkov, predsjednik Izvršnog odbora Regionalne akademije za razvoj demokratije Balša Božović, advokati Aleksandar Olenik, Aleksandar Sekulović, Vlatko Sekulović i Dragomir Jankov i profesor univerziteta Ivan Videnović.
Apel su potpisali i civilni aktivisti Sonja Biserko, Aleksandar Popov, Ivan Đurić, Nataša Govedarica, Goran Miletić, Naim Leo Beširi, Bojana Vatić, novinari Ana Lalić, Dragan Bursać, Dinko Gruhonjić, Branka Dragović Savić, Darko Šper, Milan Mića Jovanović.
