Kompleksna politička situacija
Plenković je rekao da je u okviru rasprave o vanjskopolitičkim temama upoznao svoje kolege sa svojom nedavnom posjetom Bosni i Hercegovini, utiscima o političkom stanju te o ključnim tačkama u posljednje tri decenije vezano uz tu zemlju od 90-tih godina, Vašingtonskog i Dejtonskog sporazuma, presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda, aktuelnim naporima za ispunjavanje kriterija EU-a i o pitanju izborne reforme kako bi se osigurala ravnopravnost Hrvata kao konstitutivnog naroda.
– Mislim da sam naišao na veliko razumijevanje s tom analizom, budući da je bitno da se na ovom najvišem nivou osvijeste nijanse i vrlo kompleksna politička situacija u BiH i na tom tragu ćemo nastaviti i sljedeće godine za vrijeme francuskog predsjedanja – rekao je Plenković nakon završetka samita EU-a.
Dodao je da je francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) pozitivno reagirao na njegovo izlaganje i da je najavio da će se i francusko predsjedanje baviti temom jugoistoka Evrope. Također je rekao da je od predsjednika Evropskog vijeća Čarlsa Mičela (Charles Michel) zatražio da na jednom do budućih samita, najvjerovatnije za vrijeme francuskog predsjedanja u prvoj polovini sljedeće godine, kao posebna tema bude Bosna i Hercegovina.
Upozorili Rusiju
Čelnici EU-a poslali su sa svoga samita upozorenje Rusiji da bi svaka daljnja agresija na Ukrajinu imala za nju ozbiljne posljedice i ozbiljne troškove. Pozvali su Rusiju da smanji napetosti prouzrokovane gomilanjem vojske na ukrajinskim granicama te istakli punu podršku ukrajinskom suverenitetu i teritorijalnom integritetu.
Čelnici EU-a također su osudili bjeloruski režim za iskorištavanje migranata i stvaranje humanitarne krize na istočnim granicama EU.
U zaključcima o vanjskim aspektima migracije, čelnici su također ponovili svoju osudu pokušaja trećih zemalja da instrumentaliziraju migrante u političke svrhe i naglasili potrebu za razvojem alata za rješavanje pitanja instrumentalizacije migracija, piše Avaz.
