U aleksinačkom selu kraj Morave, ne prođe ni dan, a da se ne priča o tragično ubijenim Đokićima i glavnoosumnjičenom za njihovo ubistvo, Goranu Džoniću (54). Mještani su prilično kivni i uzrujani, kada se spomene Džonićevo ime i sa gorčinom ga izgovaraju, dok o ubijenoj porodici Đokić, često kroz suze kažu, da je ovaj zločin ostavio krvavi trag, koji se nikada neće izbrisati!
Ovaj slučaj potresao je javnost zbog brutalnosti zločina i već mjesecima je jedna od glavnih tema, u medijima, o kojoj se piše svakodnevno.
Đokići su lišeni života, na jedan monstruozan način, što mještani ovog sela, u kom su živjeli spokojno, sve do kobne večeri, prepričavaju sa tugom, prisjećajući se svega onog što su čuli ili pročitali u novinama o Goranu (57), Gordani (56) i Lidiji (25) Đokić.
Budući da je Džonić nedavno prebačen iz zatvora u Nišu za Beograd, kako bi se izvršilo neuropsihijatrijsko vještačenje, mještani ovog mjesta su imali komentar u vezi sa tim.
– Svi ovdje u selu znamo Džonića, kao potpuno uračunljivu osobu. Ne mislimo da mu nešto fali, ali verujemo da se pravi i da pokušava da prevari ljude oko sebe, kako je neuračunljiv. Po selu se pročula, i njegova godinama čuvana tajna, o tome kako je, navodno, smuljao oko penzije. Pričalo se da je nešto muljao, da bi otišao u penziju. Ovako se dosta pravio važan i imao je previsoko mišljenje o sebi. Stalno je isticao kako je vernik, da je veoma pobožan, da obilazi manastire, što je izgleda bila neka njegova maska, da time prikrije svoje pravo lice. Nakon što se saznalo za zločin, svi su se pitali, zašto je pobio ljude, kada je i on imao pare, veliku imovinu, dobru kuću, posle je kupio i sinu. Nije da nije imao bogatstvo, nego mislimo da ga je pohlepa upropastila. Verovatno je bio ljubomoran na Gorana Đokića, koji je držao menjačnicu, znao je da ima mnogo para, ali izgleda da tu svoju zavist prema bratu, više nije mogao da kontroliše – priča naš sagovornik, (koji je želio da ostane anoniman).
Navodi da mještani žive u strahu od kako su saznali za tragediju i napominju da je to jedna od glavnih tema o kojoj se stalno priča u Moravcu, budući da se takav zločin, ne pamti u ovim krajevima, pogotovo što su u pitanju dve porodice, koje su se pre ovog stravičnog događaja, svakodnevno posjećivale i njjegovale rodbinske odnose.
– Đokići i Džonići su se izuzetno cijenili. Išli su i na veselja, slave, proslave… Kada se po Moravcu pročulo da je pobio rođake, mnogi su bili u šoku. Nikada se po selu, o čemu su posvedočili meštani, nije pronela neka ružna reč za njih, sve dok se sve ovo nije izdešavalo. U danima kada su Đokići nestali, uselio se strah u selo, i o njima se non-stop pričalo. Mnogi su pričali i o baka Stojanki, budući da je stara, kako sve ovo izdržava – dodaje sagovornik, upućen u slučaj.
Ističe, da se danima nakon tragičnog događaja, spekulisalo po selu, kako je motiv ovog brutalnog ubistva novac.
– Vjerujemo da je Džonić, mjesecima kovao pakleni plan. On nije nimalo naivan. Osim što je osramotio celu porodicu, ukljao im je i čast i ugled. To samo monstrum može da uradi. Umesto da su Goran i Gordana, Lidiji pravili svadbu, ona sa majkom i ocem leži u grobu. Tako je bila mlada, lepa, ljubazna, ma jedno divno i vaspitano dete. Baka Šojka je Lidiju obožavala i uvek se radovala njenom dolasku, a sada nema ko da joj naiđe na kapiju. Kada brat digne ruku na svog najmilijeg, to onda nisu čista posla – navodi.
“Vjeruju u zavjeru”
U jednom kafeu, bilo je i onih koji imaju drugačije mišljenje, u vezi sa tragedijom koja je zadesila ovaj kraj.
– Džonić je oduvijek bio mangup. On je prosto takav čojvek. Mi ne verujemo da je on kriv za njihovo ubistvo, a sa druge strane, ne znamo ko je to učinio. On je živeo sa svima nama u ovom selu, poznajemo ga i ne možemo da poverujemo u to da je istina, da je on kriv za ubistvo Đokića, ali to je naše mišljenje i imamo pravo da verujemo u to – kazali su neki gosti ovog kafea, koji su želeli da ostanu anonimni.
Tužan prizor
U Žitkovcu na groblju gdje su sahranjeni Đokići, gomila cvijeća, limenke i flaše, koje svjedoče o tome da je mesto gde počiva ova tročlana porodica, neko od rođaka nedavno posetio. Tri krsta jedno do drugog, jedva da se vide od vještačkog cvijeća, koje je položeno na grobnom mjestu, ali i umrlicu uz sam krst.
Takođe, osumnjičeni za ubistvo Đokića, Goran Džonić bio je na njihovoj sahrani, a očevici kažu da se čudno ponašao sve vreme slušajući zavijanje i jecaje prisutnih, koji su odzvanjali grobljem. Kako su pisali mediji, umesto da izjavljuje saučešće, na sahrani, on se pozdravljao sa prisutnima, na šta mu je, navodno, jedan od sinova rekao, da se čudno ponaša, na šta je Džonić odvratio da ne zna šta mu je.
Podsjetimo, 26. septembra nestali su Goran Đokić, njegova supruga Gordana i ćerka Lidija. Njima se trag izgubio oko ponoći, kada su iz sela Moravac krenuli kući u Aleksinac.
Rođaka Verica Đokić je 28. septembra, prijavila policiji njihov nestanak. Okolinu Aleksinca danima su nadletali helikopteri, tražio se njihov automobil, “pasat”, ronioci su pretraživali Bovansko jezero, inspektori su više puta detaljno pretresali njihov porodični stan. Dokazi su isključivali mogućnost da je porodica napustila zemlju.
Već u subotu, 2. oktobra pronađen je njihov automobil zapaljen kod mosta u ataru sela Tešica, prema Trnavi, desno od puta pored Morave. U automobilu nije bilo tela. Istog dana, pronađena su i tela nestalih članova porodice Đokić. Inspektori su uhapsili Džonića 21. oktobra, zbog sumnje da je oteo, ubio i zapalio Gorana, Lidiju i Gordanu. U njegovom dvorištu pronađen je zakopan novac, a sumnja se da ga je ukrao iz automobila ubijenih Đokića.
Kada je uhapšen i saslušan, pokušao je da se izvadi tako što je za zločin optuživao svoja dva sina, koja se sada nalaze u pritvoru, kao i braća Milošević, poznatiji po nadimku “Jojke”.
Takođe, Viši sud u Nišu produžio je u petak, 17. decembra pritvor, Goranu Džoniću i njegovim sinovima Milanu i Stefanu, kao i braći Milošević Aleksandru i Kostadinu, koje je prvoosumnjičeni za ubistvo brata od tetke Gorana Đokića, njegove supruge Gordane i ćerke Lidije, označio kao inspiratore i neposredne izvršioce zločina, prenosi Srbija danas.