Ako hrvatski predsjednik Zoran Milanović doista odluči u djelo provesti ideju o blokadi ulaska Finske i Švedske u NATO, Hrvatska bi se mogla suočiti s neočekivanim problemom.
Kao protumjeru, Finska i Švedska mogu blokirati ulazak Hrvatske u Schengen i tako dodatno otegnuti postupak našeg ulaska u najveću bezgraničnu zonu na svijetu.
Upravo na takvu mogućnost upozorava vanjskopolitički analitičar Davor Gjenero, koji je uvjeren da te dvije zemlje neće prekriženih ruku čekati hrvatsku blokadu. A bez da i same ovaj udarac ispod pojasa ne uzvrate.
– Ako do toga doista dođe, sasvim je realno očekivati da se Finskoj i Švedskoj pridruži i Danska, koja je u posljednje vrijeme snažno podržavala Hrvatsku oko pitanja Schengena, ali koja je čvrsto vezana uz ove dvije skandinavske države. I Nizozemska često puta prati ono što rade na sjeveru Europe, kao što uostalom i ostale zemlje Beneluxa prate ono što radi Nizozemska.
Prijetnja vetom
Tu se uglavnom otvara prostor za mogućnost da odjedanput šest država ustane protiv ulaska Hrvatske u Schengen. I sad se postavlja pitanje što je veći hrvatski interes: članstvo u Schengenu ili mjesto Dragana Čovića u Predsjedništvu BiH – izravan je Gjenero. On upozorava da su Milanovićeve poruke stigle do javnosti u Švedskoj, Finskoj i ostalim državama i da je sada teško popraviti napravljenu štetu.
– Oni stavove ne zauzimaju na temelju onoga što objašnjava hrvatska Vlada, nego na temelju onoga što je izjavio Milanović. Problem je sada na stolu i vidjet ćemo kakav će biti idući potez tih država – upozorava ovaj stručnjak za vanjsku politiku.
Za sada se u diplomatskim krugovima u Zagrebu o ovoj mogućnosti tek diskretno nagađa. Veleposlanici zemalja Europske unije u Hrvatskoj svjesni su da će odluku o ulasku Finske i Švedske u NATO – ako te dvije zemlje ulazak doista i zatraže – ratificirati HDZ-ova većina u Saboru. No Milanović, bez obzira što nema nikakve poluge nad hrvatskim parlamentom, može tu računicu pokvariti ako na NATO samitu na kojemu bi se razmatrao prijem Finske i Švedske doista uloži veto na njihov ulazak u Sjevernoatlantski savez.
Što se tiče Schengena, zna se da je do sada samo jedna država – Njemačka – imala rezervu prema ulasku Hrvatske u europsku zonu bez granica.
Ono što se ne zna jest kako će se o ovoj temi postaviti nova slovenska vlada. S Janezom Janšom Hrvatska je bila sigurna da će dobiti zeleno svjetlo za Schengen. Njegov nasljednik Robert Golob namjerava se čvršće postaviti kada je riječ o arbitražnom sporazumu s Hrvatskom, a hoće li ulazak u Schengen biti u tom zaokretu ikakav ulog, ostaje da se vidi.
Hrvatska je obavila sav tehnički dio vezan uz ovu integraciju. Sad je na redu politički dio schengenske priče.
Ključni ciljevi
– Sada je važno stvoriti uvjerenje u zemljama Europske unije da Hrvatska jest ono što Bugarska i Rumunjska nisu: država koja je pouzdana i koju se može pustiti u srce integracije. A ucjene vezane uz ulazak Finske i Švedske u NATO, što je u ovim okolnostima opći interes euroatlantizma, signal su da Hrvatska nije politički zrela. Jer što je iduće? Zahtjev da ćemo o nečemu glasati ako nam Njemačka kupi tri Mercedesa? – pita se Gjenero.
Ulazak u Schengen od početka je jedan od ključnih vanjskopolitičkih ciljeva Vlade Andreja Plenkovića. Sve je prema planu trebalo biti gotovo ove godine, tako da bi tijekom turističke sezone 2023. gosti u Hrvatsku mogli ući bez redova, gužvi i kontrole dokumenata na graničnim prijelazima.
Kada je u prosincu prošle godine Vijeće europskih ministara unutarnjih poslove jednoglasno usvojilo zaključke o hrvatskoj spremnosti za Schengen, hrvatski premijer nije mogao sakriti zadovoljstvo.
– Sve države članice EU-a jednoglasno su potvrdile da je Hrvatska ispunila sve obveze iz pravne stečevine vezane uz schengensko područje. Nakon ovoga uslijedit će očitovanje i rasprava u Europskom parlamentu, nakon čega će se ova tema ponovno vratiti na Vijeće Europske unije.
Živopisno objašnjenje
Otprilike u lipnju će završiti formalni proces prijema Hrvatske u Schengen. To je jedna od dvije dublje integracije za koje mi je jako drago da ćemo ih realizirati i bit će jedna od ostavština naše druge Vlade – poručio je tada Plenković.
Hrvatskoj je u prilog išlo i zaoštravanje odnosa na istoku Europe, jer je Unija postala zainteresirana da se što više pomakne njezina vanjska granica. No nakon najnovijih Milanovićevih izjava, taj pozitivan vjetar u leđa mogao bi doći u pitanje,pišu Vijesti
Neće biti iznenađenje ako se ponovno zaoštri priča o grubosti hrvatske policije na granici i evocira doista živopisno Milanovićevo objašnjenje brutalnih modrica i šavova na tijelu, rukama, nogama i glavama pretučenih migranata. Po kojemu neće valjda hrvatska policija granicu čuvati – lepezama.
A tada su sve opcije otvorene. Pa i ona o još jednoj hrvatskoj godini bez schengenske zone.
