Kako Telegraf.rs saznaje, sumnja se da je ovim oboljeljenjem jetre zaraženo dijete koje je smješteno u beogradskoj bolnici. Ljekari trenutno rade ispitivanje kako bi ustanovili da li je zaista riječ o adenovirusu koji se najprije pojavio u Velikoj Britaniji, gdje ga je najviše, zatim u Irskoj, SAD, Izraelu, Holandiji, Španiji, Danskoj, Italiji, Norveškoj, Francuskoj, Belgiji, Rumuniji, Japanu, Kanadi….
Profesor dr. Dragan Delić, gastroentererohepatolog rekao je prošle sedmice za Telegraf.rs da se radi o akutnom novonastalom oštećenju jetre, akutnom hepatitisu nepoznate etilogije odnosno nepoznatog uzročnika.
Profesor dr. Dragan Delić, gastroentererohepatolog rekao je prošle sedmice za Telegraf.rs da se radi o akutnom novonastalom oštećenju jetre, akutnom hepatitisu nepoznate etilogije odnosno nepoznatog uzročnika.
“Prvi rezultati govore da je to možda adenovirus, pošto se radi o predškolskoj i školskoj djeci i da je to serotip 41. Adenovirusa ima 49 serotipova, također, adenovirus može da da dosta šarenu kliničku sliku – od upale ždrijela, faringitisa, upale konjuktiva, konjuktivitis, menigitis, encefalitis, upalu mozga, upalu pluća, gastrointeralne probleme, povraćanje, proliv…
Ako je tačno da je adenovirus, onda to može da znači da je kod njega došlo do promjena, pa daje kliničku sliku akutnog oštećenja jetre adenovirusnom infekcijom. Ali, ponavljam, to treba da se potvrdi. Sada stupaju na snagu epidemiolozi da vide te puteve širenja, i naravno virusolozi, molekularni biolozi da dokažu infektvni agens, ako je infektivni agens”, objašnjava prof. Delić.
Kaže da nema razloga da se diže panika, ali da se treba primjenjivati mjere prevencije – ličnu i kolektivnu higijenu.
“Nije to ništa novo za nas koji se bavimo hepatologijom i infektologijom. Ja sam svake godine u mom odjeljenju među onima koji su imali akutni hepatitis, imali od 6 do 8 posto onih koji su bili bolesnici sa nepoznatim oštećenjem jetre. Dakle, ne treba dramatizovati”, napominje on i objašnjava koji su simptomi i kako se prenosi:
“Adenovirus se prenosi kapljičnim putem i putem kontakta. Vrlo rijetko može tokom leta, recimo u bazenima, u vodi, ali se prije svega prenosi kapljičnim putem. To je bolest, prije svega, dečijeg uzrasta, mlađeg uzrasta. Manifestuje se faringokonjuktivnom groznicom – upalom ždrijela i konjuktive odnosno vežnjače su upaljene”, kaže prof. Delić.
Do sada u Srbiji zvanično nije potvrđeno ovo oboljenje.
U Zagrebu se sa, druge strane, pojavio hepatitis A kod srednjoškolaca. Ljekari su rekli da to nije isto što i akutni hepatitis nepoznaog porijekla.
U aprilu se, naime, hepatitis A pojavio u zagrebačkoj Ugostiteljsko-turističkoj školi, gdje je zaraženo deset učenika i troje zaposlenih, rekao je za Hrvatski radio direktor Mladen Smodlaka. Zbog te mini epidemije restorani su zatvoreni i ne sprovode se vježbe u kabinetima, zgrada je dezinfikovana, a školska ljekarka je učenicima dala upute za testiranje”, kazao je Smodlaka.
Svi zaraženi imaju manje-više iste simptome – mučninu, povraćanje i proliv.
Epidemiolog Branko Kolarić kaže da se očekuje još određeni broj slučajeva, jer je period inkubacije veoma dug i može trajati do 50 dana.
On je istakao da su kliničke slike kod učenika bila blaže i većina je već ozdravila. Hepatitis A je akutna zarazna bolest jetre koju prouzrokuje virus, a prenosi se neopranim rukama. prenosi “Radiosarajevo“
