“U Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji još uvijek postoji više od tri hiljade osumnjičenih počinitelja ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida koje treba istražiti i procesuirati. Pomoć mog Ureda ključna je za završetak ovog posla. Naša zbirka dokaza sadrži više od jedanaest miliona stranica svjedočenja, izvještaja i zapisa koji su potrebni nacionalnim tužiteljima. Naše osoblje ima stručno znanje o zločinima i počiniteljima”, kazao je Brammertz, predstavljajući izvještaj o radu svog ureda.
Tokom prezentiranja dijela izvještaja koji se odnosi na zemlje bivše Jugoslavije, Brammertz je posebnu pažnju posvetio suradnji u oblasti pravosuđa, koju je nazvao najznačajnijim pitanjem. Dok je Bosnu i Hercegovinu i Srbiju pohvalio u ovom segmentu, hrvatskim vlastima uputio je kritiku.
“Nedavno je moj Ured omogućio niz pozitivnih pomaka između Bosne i Hercegovine i Srbije. Odgovarajući glavni tužitelji nastavljaju razmjenjivati dokaze i spise predmeta kako bi osigurali veću odgovornost. Nažalost, obje zemlje imaju velike poteškoće u ostvarivanju suradnje s Hrvatskom. Kao što je navedeno u mom pisanom izvještaju, hrvatska Vlada donosi političke odluke kako bi blokirala pravosudni proces. Na primjer, tužitelji u Bosni i Hercegovini čekaju na suradnju u više od osamdeset predmeta, od kojih su neki u postupku po sedam godina”, upozorio je Brammertz.
Podsjetio je kako je Hrvatska prije desetak godina bila predvodnik u poboljšanju regionalne pravosudne suradnje u predmetima ratnih zločina, ali kako danas postoji “dojam da u Hrvatskoj postoji volja da se traži pravda za hrvatske žrtve, ali ne i za žrtve drugih nacionalnosti”.
Na kraju je pozvao zemlje bivše Jugoslavije da ostave po strani političke razlike i značajno pojačaju suradnju u potrazi za nestalim osobama.
“Ovo je humanitarni imperativ”, zaključio je Brammertz, piše N1.
