Danas je na Prespanskom forumu za dijalog u Ohridu, hrvatski predsjednik Zoran Milanović kazao kako bi Evropska unija trebala sniziti standarde za zemlje zapadnog Balkana kako bi joj se one lakše pridružile.
Milanović je zamolio zemlje koje imaju najviši standard u EU da “malo smanje svoje standarde, da ne signaliziraju permanentno kršenja”.
Rezultat sigurnosnih zabrinutosti
Govoreći o statusu Ukrajine kada je u pitanju odobravanje kandidatskog statusa za ulazak te države u EU, Milanović se osvrnuo i na BiH.
– Ja sam za to, ali ne smijemo zaboraviti na BiH. Šta nas sprečava da za BiH učini isto. Neprestano odugovlačenje uništava tu zemlju – kazao je hrvatski predsjedndik.
Milanović je mišljenja da pojedine države poput Njemačke blokiraju pristupanje država zapadnog Balkana EU.
– To je samo nekoliko država koje uvijek imaju neke svoje jako visoke kriterije, koje ja cijenim. Međutim, ovo je zaista ozbiljna situacija u kojoj države ne vide nikakvu perspektivu – istakao je Milanović.
Hrvatski predsjednik smatra da je sporo proširenje EU rezultat sigurnosnih zabrinutosti, te da takva stajališta ne proističu iz ekonomskih razloga.
Kao jedan od sigurnosnih razloga istakao je činjenicu da Srbija odbija priznati Kosovo kao nezavisnu državu.
Razgovarao o BiH sa Čavušoluom
– Ne mogu zamisliti zbog raznih političkih, socijalnih i historijskih razloga da Srbija prizna Kosovo. Dok se to ne učini, pitanje neće biti riješeno – zaključio je Milanović.
Potvrdio je da o BiH razgovarao sa ministrom vanjskih poslova Turske Mevlutom Čavušoluom (Cavusoglu), ističući da turski zvaničnik možda ne zna sve, “ali je u odnosu na druge Aristotel”.
Milanović smatra da da bi Hrvatska trebala blokirati zahtjev Finske i Švedske za članstvom u NATO-u, dok se ne promjeni izborni zakon u BiH, no da Hrvatska i Turska nemaju istu poziciju po pitanju blokade članstva tih država u NATO-u jer je “Turska konkretno protiv tih država”, a hrvatski predsjednik ne vidi drugi načina za rješavanje pitanja izbornog zakona u BiH.
Drugi Prespanski forum za dijalog nosi naziv “Oblikovanje budućnosti zapadnog Balkana u savremenoj evropskoj sigurnosnoj arhitekturi”. Na forumu sudjeluju ministri vanjskih poslova Turske, Grčke, Austrije, BiH, Poljske, Slovačke, premijeri Sjeverne Makedonije, Srbije, Kosova i Crne Gore, te predsjednik Evropskog vijeća Šarl Mišel (Charles Michel) i Oliver Varhelji (Varhely), evropski komesar za proširenje.
