U Hrvatskom saboru održan je Dan sjećanja na genocid u Srebrenici, komemorativni skup pod pokroviteljstvom predsjednika Hrvatskoga sabora Gordana Jandrokovića, u organizaciji zastupnice Bošnjaka Ermine Lekaj Prljaskaj te Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske i Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske, javlja Anadolu Agency (AA).
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u obraćanju je okupljenima u Maloj vijećnici Hrvatskog sabora podsjetio kako je prije 27 godina u Srebrenici ubijeno preko osam tisuća ljudi „samo zato što su bili druge vjere i naroda”.
„To je onaj trenutak kada se čovjek pretvori u zvijer, kada čovjek izgubi svojstva koja ga čine čovjekom, kada postaje zao, zločinac koji ne mari i zaboravlja drugo ljudsko biće”, poručio je Jandroković.
Jandroković je podsjetio kako je Hrvatski sabor 2005. godine donio Rezoluciju o Srebrenici u kojoj je zločin okarakteriziran kao genocid.
„Jasno je da se radilo o organiziranom zločinu koji je bio dio projekta stvaranja velike Srbije”, izjavio je Jandroković.
Upozorio je na scene koje se danas događaju u Ukrajini te ocijenio kako to pokazuje da zlo nije pobijeđeno, da nije nestalo.
Ministar obrane Hrvatske i izaslanik predsjednika Vlade Hrvatske Mario Banožić izrazio je sućut obiteljima svih nastradalih u srebreničkom genocidu.
„Zločin koji se dogodio i zlo koje ga je vodilo nije lako pojmiti, nije uopće moguće shvatiti tu potrebu za zatiranjem svega i svih onih koji su htjeli živjeti, koji su imali svoje snove i budućnost, koji su htjeli graditi svoj dom i obitelj”, izjavio je Banožić.
Predsjednik Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske i predsjednik Udruge Bošnjaka branitelja Domovinskog rata Hrvatske Kadro Kulašin upozorio je na šovinističko negiranje bošnjačke nacije, kao i teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine, te podsjetio na Povelju Kulin-bana.
„U Srebrenici se dogodio genocid po definiciji, sadržaju i rezultatima, niti veliki niti mali, niti drugačiji nego, po presudi Međunarodnog suda u Haagu – genocid”, kazao je Kulašin.
Kulašin je poručio kako Bošnjaci u Hrvatskoj žele biti most između dvije države i integrativni faktor u izgradnji Hrvatske.
Suorganizatorica komemoracije, saborska zastupnica bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Ermina Lekaj Prljaskaj, poručila je kako se s posebnim pijetetom treba prisjećati 11. jula 1995. godine.
„Genocid u Srebrenici u kojem je ubijeno preko osam tisuća nedužnih civila jedan je od najstrašnijih zločina koji se dogodio na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata i to pred očima čitavog civiliziranog svijeta”, poručila je Lekaj Prljaskaj.
Okupljenima se obratio i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj Aziz ef. Hasanović koji je genocid u Srebrenici nazvao civilizacijskom sramotom 20. stoljeća.
Hasanović je podsjetio kako je Međunarodni sud u Haagu 22 pripadnika vojske Jugoslavije, vojske Republike Srpske, osudio za genocid, njih 41 za progon, 13 za istrebljenje i 217 za sve oblike zločina protiv čovječnosti.
„Naša je zadaća da se zaustavlja međunacionalna mržnja. Svi moramo zlo nazvati pravim imenom, sve dok se to ne uradi imat ćemo međunacionalne napetosti, jačanje mržnje i regrutiranje onih koji su to spremni ponovno počine”, kazao je Hasanović.
Muftija je naveo kako su među ubijenim Bošnjacima u Srebrenici stradala i dva Hrvata.
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Senad Bratić zahvalio se organizatorima ove komemoracije ocijenivši kako je ona pokazatelj kako je moguće razvijati dobrosusjedske odnose te ukazao na poraznu činjenicu da 11. jul još nije proglašen danom žalosti na prostoru cijele države BiH.
„Postoji produženi genocid koji se ogleda u negiranju, veličanju zločinaca i izostanku istinskog pokajanja. Dok je god tako, genocid traje”, poručio je Bratić.
Na komemorativnom skupu koji se u Hrvatskom saboru obilježava od 2009. godine nazočili su i izaslanica predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, izaslanici Vlade Hrvatske, izaslanik kardinala Josipa Bozanića, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba, predstavnici klubova zastupnika u Hrvatskom saboru, predstavnici diplomatskog zbora, članovi bošnjačkih udruga, idr.
