Na Mljetu je temperatura mora 30 stepeni. U Dubrovniku je bila 29 stepeni, na Lastovu, Krku i u Splitu 28. Nezapamćene temperature zaprepastile su i naučnike koji sa nevjericom gledaju kako se brzo mijenja sastav stanovnika Jadranskog mora, prenosi HRT.
Naučnici ističu da se zbog globalnog zagrevanja od 2016. pojavljuju neobične ribe i meduze koje iz toplih mora preko Sueckog kanala i Gibraltarskog moreuza dolaze u Sredozemno, a onda i u Jadransko more.
Potreban je globalni napor da se u svijetu zaustavi rast temperature i vazduha i mora. Ono što nam izgleda kao mala promjena, dio stepena ili jedan stepen je zapravo velika promjena za zajednice u moru i zapanjeni smo količinom promjena, ističe prof.dr.sc. Marcelo Kovačić iz Prirodnjačkog muzeja u Rijeci.
Ono što je dobro u cijeloj priči je što Jadransko more i dalje pripada kategoriji najčišćih mora.
Što se tiče evropskog prosjeka, Hrvatska je u prosjeku bolja 10 odsto u odnosu na druge EU obale, rekla je je prof. dr. sc. Darija Vukić Lušić s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije.
Sve je vjerovatnije da budući naraštaji neće znati za srdele i papaline, nego za, nama egzotične, primjerke tropskih ribica, prenosi HRT.
Temperatura mora u Dubrovniku juče je bila 29 stepena, samo dva stepena niža od temperature vazduha.
Temperatura je jedan od glavnih regulatora svih biohemijskih procesa u živim organizmima, pa tako i životu u moru. Trend u svakom slučaju nije dobar. Nezabilježeni podatak do sada. Ako se ovako nastavi i ta temperatura prodre u dublje slojeve, svakako može izazvati stvarno velike posljedice na živi svijet, prije svega na organizme koji žive na morskom dnu. Oni su jako osjetljivi. Ako visoka temperatura prodre u njihovo stanište, to je za njih smrt, rekao je Davor Lučić sa Instituta za more i priobalje, sa Univerziteta u Dubrovniku.
Kada je riječ o novim vrstama koje u Jadran dolaze zbog zagrijavanja mora, Lučić kaže da je to opasno jer su svi ti organizmi uljezi.
Sredozemno je pitomo, mirno more, bez opasnih organizama, ali od proboja Sueckog kanala i zbog klimatskih uslova kakvi su danas, tropske i suptropske vrste dolaze. Dolaze u ambijent koji je njihov domaći ambijent. To je takav trend zadnjih 30 godina. Pogotovo istočno Sredozemlje, odakle odlaze i u Jadransko more. Ima riba, planktonskih vrsta koje su se odomaćile, zaključio je.
