Piše: Branimir Bradarić
U vrijeme kada Hrvatska bilježi pretpanedmijske rezultate u turizmu i kada se naziru rekordni turistički prihodi sve više se govori o novom zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Osnovni razlog je strah građana da bi novi zakon omogućio da se plaže privatiziraju, odnosno ograde te da se počne naplaćivati ulaz na njih.
Na takvu mogućnost upozoravaju iz Udruge Pokret otoka koji tvrde kako je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture izradilo nacrt ovoga zakona koji još uvijek nije pušten u javnost, ali za koji tvrde kako omogućuje ograničenje opće upotrebe pomorskog dobra, njegovo ograđivanje, pa čak i potencijalnu naplatu ulaska na plaže.
Otvoreno pismo
„Smatramo dijelove prijedloga Zakona nedopustivima i potpuno kontradiktornim svemu za što smo se zalagali i komunicirali sve ove godine naglašavajući važnost zaštite našeg najvećeg društvenog, turističkog i gospodarskog potencijala – pomorskog dobra koji povijesno i kulturološki predstavlja iznimno važan resurs za sve naše građane i posjetitelje“, stoji u otvorenom pismu kojega je Pokret otoka uputio premijeru Andreju Plenkoviću, resornom ministru Olegu Butkoviću kao i državnom tajniku Josipu Bilaveru.
O kakvoj i kolikoj promjeni se radi govori i podatak da je od više stotina plaža diljem hrvatskog dijela Jadrana samo 18 plaža pod koncesijom i na njih se trenutno naplaćuje ulaz posjetiteljima. Sve druge su, bez obzira koliko bile poznate i kakve sve sadržaje imale, otvorene za posjetitelje. Na njima je trenutno najveći problem pronaći slobodno mjesto gdje bi se mogao staviti ručnik. U isto vrijeme u Grčkoj i Italiji ograničavanje pomorskog dobra je pravilo i u tim zemljama su plaže ograđene i uglavnom pod koncesijom. Samim tim u tim državama je i ograničena upotreba ležaljki i drugih sadržaja na plažama.
Predsjednica Udruge Pokret otoka Maja Jurišić kaže kako nacrt zakona donosi puno novosti, ali i da je udruga od početka počela nadležne upozoravati na neke njegove dijelove.
„U svemu tome posebno znakovita rečenica je koja kaže da se ‘opća upotreba pomorskog dobra može ograničiti, a iznimno i isključiti’. Isto tako u članku u kojem se definiraju morske plaže specificira se da se planovima upravljanja jedinica lokalne samouprave pomorskim dobrom, odnosno samouprava koje donose plan upravljanja pomorskim dobrom, trebaju izričito definirati koje su javne plaže, a koje su one na kojima će se djelomično ili potpuno ograničiti javna upotreba. Takve stavke nema u postojećem zakonu“, kaže Jurišić govoreći o nacrtu zakona.
Potrebne investicije
Dodaje kako osim ovoga dijela postoje i drugi dijelovi u prijedlogu zakona koji su sporni poput definiranja nasipavanja, odnosno dohrane pomorskog dobra što je problem raširen po cijeloj hrvatskoj obali. U isto vrijeme iz udruge, na čijem je čelu, kaže kako razumiju potrebu gospodarskog korištenja pomorskog dobra.
„Turistička smo država, trebamo investicije, trebamo različite načine upotrebe pomorskog dobra, ali ne smijemo biti isključivi. Moramo pronaći način suživota javnosti s investicijama, odnosno pomorsko dobro treba biti otvoreno za javnost i treba se pronaći način kojim svi mogu biti zadovoljni. Primjer dobre prakse je Pravilnik o gospodarskom korištenju pomorskog dobra Splitsko-dalmatinske županije kojim je definirano da se od koncesioniranog područja 30 posto smije koristiti za usluge iznajmljivanja ležaljki i suncobrana. Ipak, 70 posto koncesioniranog pomorskog dobra mora ostati u javnoj upotrebi, mora se osigurati javni dio plaže gdje ljudi ne moraju unajmiti suncobran ili ležaljku. Također, propisano je da se trebaju osigurati pješački koridori za kretanje, ali i dio uz more na kojem se može slobodno kretati“, ističe Jurišić.
Građani, koji jedva skupe novac da odu na ljetovanje, postali su pomalo zatečeni s ovom najavom ali još uvijek o njoj previše ne razmišljaju jer se ulaz na plaže još uvijek ne naplaćuje. Mnogi s kojima smo razgovarali i ne znaju da postoji ova mogućnost te da Pokret otoka ukazuje na neke nelogičnosti nacrta zakona.
„Mislim kako to nije dobro za nas, građane jer će sve to dodatno poskupjeti odlazak na more. I ovako je sve skupo tako da bi dodatni trošak nam stvarno bio nepotreban. Na Jadranu je preostalo još samo ulazak na plaže i u more te izlazak na Sunce da se naplati. Sve drugo se već plaća. Ako se ide u tome smjeru mislim da država ide sa ciljem da dodatno zaradi jer će se plaćati koncesije ali i uzimati PDV od naplate ulaska na plaže. To je ogroman novac, a državi je to važno“, rekla nam je Svetlana Bojić iz Vukovara koju smo pitali za mišljenje.
Pitanja bez odgovora
O svemu ovome oglasilo se i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture koji navode kako je nacrt ovoga zakona u izradi te da se ne ni u kojem slučaju ne može govoriti o tome da će novi zakon olakšati ograđivanje i naplatu ulaska na plažu.
„Upravo suprotno, Zakon koji se priprema, u odnosu na postojeći zakon koji uređuje pomorsko dobro, trebao bi jasnije i detaljnije propisati postupke i obveze koje imaju davatelji koncesije, koncesionari, kao i posljedice za koncesionare koji krše obveze iz koncesije. Također će se obvezati sve jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi pomorsko dobro da ga štite i unaprjeđuju, kroz planove uređuju vrste plaža u skladu sa svojim potrebama te pomorskim dobrom upravljaju na transparentan način“, stoji u priopćenju resornog ministarstva.
Komentirajući tvrdnje iz ministarstva Jurišić napominje kako je najlakše reći kako se „nešto krivo intepretiralo“, ali se svejedno pojavljuju brojna pitanja na koja još nema odgovora. Jedno od njih je što sve to znači za nenaseljena područja kao i kojom će se dokumentacijom definirati način na koji se koncesionarima omogućuje upotreba pomorskog dobra?
Reagirala je i gradonačelnica Supetra Ivana Marković koja je rekla, govoreći o nacrtu spornog zakona, kako su je već na samome početku „prošli trnci“ te da pri tome uopće nije došla do prvog članka Zakona, a u kojem stoji:
„Donošenjem novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama stvaraju se uvjeti za brži i uspješniji gospodarski razvitak Republike Hrvatske kao pomorske zemlje, stvaraju se uvjeti za ulaganja na pomorskom dobru“.
„U slučaju Republike Hrvatske, bez ikakvih drugih tumačenja, to gotovo sigurno čitam kao olakšavanje novih devastacija pomorskog dobra, te novu privatizaciju i kolonizaciju pomorskog dobra s obzirom na to da smo spremni na sve u svrhu ‘razvoja’ i ‘boljitka turizama’ na račun ‘zapošljavanja’ i ‘rekordnih brojki’“, ukazuje Marković.
U članku 7. nacrta zakona, nastavlja, uvodi se nevjerojatna promjena: pomorsko dobro se daje na upravljanje Vladi Republike Hrvatske umjesto DORH-u. „Dakle, vladi koja je provela privatizaciju svega što je vrijedilo u državi, a sada bi samostalno, bez kontrole i ovisno o volji premijera ucrtavala pomorsko dobro, granice, odobravali koncesije, zatvarali plaže i slično“, upozorila je Marković.
U pripremi 20 godina
Napokon se oglasio i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković koji kaže kako intencija novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ni u kojem smislu nije privatizacija na pomorskom dobru ili onemogućavanje građana da ga koriste te da nema govora o tome da bi taj zakon omogućio bilo kakvu zlouporabu na pomorskom dobru.
„Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama moramo usvojiti do kraja godine iz nekoliko razloga. On je uvjet za povlačenje novca iz Nacionalnog programa oporavka i otpornosti, a predviđena je i reforma pomorstva, čija je jedna od mjera i donošenje toga zakona. Taj zakon je u pripremi 20 godina, a posljednje izmjene su iz 2003. godine. Prijedlog tog zakona još nije u javnom savjetovanju nego je riječ o nacrtu radne skupine koju čine stručnjaci iz pomorstva, koji se bave pomorskim pravom i pomorskim dobrom, potom predstavnici ministarstva i Državnog odvjetništva.
Došlo je do krivih interpretacija određenih ljudi, koji posljednjih nekoliko dana zloupotrebljavaju nacrt tog zakona i navode da će doći do možebitne naplate plaža, ograđivanja plaža, privatizacije, a o tome nema govora. Čak suprotno, mi ćemo po ovom zakonu dati veće ovlasti jedinicama lokalne samouprave, da one, kada govorimo o plažama, na svom području, kroz plan upravljanja pomorskim dobrom, odrede namjenu plaža“, rekao je Butković, prenosi AJB.
