– Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine, rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”.
– Dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet, istaknuo je premijer.
Kazao je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
– Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i što je bilo potrebno da obrane svoju domovinu, rekao je Plenković.
Pomoć Ukrajini
– Osnažena tim iskustvom, Hrvatska je danas izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu, naglasio je.
Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini “političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost”.
Podsjetio je da će Zagreb u oktobru biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”.
– Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan, poručio je.
Energetska, klimatska kriza
Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini “radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane”.
– Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo, istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska na regionalnom nivou pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubičnih metara plina na 6,1 milijardi.
Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju.
– Gotovo polovina proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora, rekao je Plenković.
Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim.
– Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena), naveo je.
Premijer RH je dodao da uprkos aktuelnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se saradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou”.
Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time “osnažuje svoju poziciju”.
Pozvao Schmidta da upotrijebi bonske ovlasti
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi.
– Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u evropskom interesu, rekao je Plenković.
Dodao je da je Hrvatskoj “stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti”.
“Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH”, rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum.
Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti “pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme”.
– Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti, rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH.
– Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost, naglasio je.
Plenković je zaključno poručio da “dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani historije i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju”.
Dodao je da je “potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije”.
– Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna saradnja nema alternativu (…) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan, rekao je Plenković, piše Hrt.
