“U trenutku se u Europi vodi rat, u trenutku kada jedan diktator u Kremlju misli da uništenjem civilne infrastrukture i opskrbe strujom i toplom vodom može nametnuti svoju volju, u ovakvom tmurnom vremenu kada ponekad sve izgleda beznadno, imamo dan nade”. Ovim emotivnim riječima njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock najavila je objavljivanje rezultata dugotrajnih diplomatskih napora u sklopu Berlinskog procesa.
Nije tehnikalija nego senzacija
Šefica njemačke diplomacije je za predstavljanje tih rezultata izabrala sastanak ministara vanjskih poslova zemalja zapadnog Balkana i članica Europske unije koji se nalaze u okviru Berlinskog procesa i služi kao priprema samitu koji se održava za dva tjedna.
Senzacija koju je najavila Baerbock, kao što je DW već javljao, na prvi pogled ne djeluje kao senzacija: tri sporazuma o mobilnosti koji uključuju sporazume o međusobnom priznavanju osobnih iskaznica što omogućava prelazak granica, te sporazuma o međusobnom priznavanju sveučilišnih i strukovnih diploma i svjedodžbi. “Ovo možda zvuči kao tehnikalija no radi se o povijesnim koracima, koracima koji će promijeniti živote ljudi”, rekla je Baerbock.
Dan nade – Baerbock
Dimenzijom povijesnog, Baerbock očito aludira na činjenicu da se među zemljama potpisnicama sporazuma, koji bi svečano trebali biti zapečaćeni 3. studenog na samitu EU-a i zapadnog Balkana u Berlinu, nalaze i Srbija i Kosovo čiji nesređeni odnosi su i deklarirano najveća glavobolja zapadnoj diplomaciji na Balkanu. “Ono što je nama u Europskoj uniji samo po sebi razumljivo, prelazak granica s osobnom iskaznicom i međusobno priznavanje diploma, sada će biti stvarnost i među zemljama zapadnog Balkana”, rekla je njemačka ministrica vanjskih poslova. “To je ogroman korak ka jednom zajedničkom tržištu i u procesu približavanja, također veliki korak u smjeru Europske unije”, rekla je Baerbock. Vraćajući se na aktualnu globalnu situaciju, njemačka ministrica je rekla kako je dogovor zapadno-balkanskih zemalja “važan mirovni signal”.
Njemački diplomatski uspjeh
Ona je priznala kako “nije uvijek bilo jednostavno na lokalnoj razini izboriti neke projekte” ali je na kraju, “usprkos opiranjima”, postignut uspjeh. Baerbock ne krije da je sve više-manje , kao i sam Berlinski proces, njemačka zasluga. “Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Kosovo, Sjeverna Makedonija i Srbija su pod njemačkim vodstvom postigle ovaj sporazum”, rekla je Baerbock. Pritom je posebice istaknula intenzivne diplomatske aktivnosti i umrežavanje mnogih ministarstva a sve to pod vodstvom specijalnog izaslanika njemačke vlade za zapadni Balkan i stranačkog kolega Annalene Baerbock, Manuela Sarrazina.
Iako je prije početka sastanka pozvala Srbiju da “uskladi svoju politiku s EU-om” što se “posebno odnosi na uvođenje sankcija Rusiji”, Baerbock se kasnije zahvalila političarima koji “su pokazali hrabrost” i po cijenu vlastite popularnosti i političkog rejtinga. “Pokazuje se kako je upravo u ovim teškim vremenima važna hrabrost političara upuštati se u rizike i u rizike po vlastitu političku karijeru”, rekla je Baerbock. Iako nije poimence rekla ne koga misli, jasno je tko je kod dogovora oko ovih sporazuma morao najviše progutati.
Diplomatske aktivnosti ne prestaju
“To da smo ovime i mladima dali nade i povratili vjeru u politiku , nam daje energije da nastavimo dalje”, rekla je Baerbock. Njemačka diplomatska aktivnost na zapadnom Balkanu, nešto što se zahuktalo još za vrijeme vladavine kancelarke Angele Merkel, a od dolaska na vlasti nove socijaldemokratsko-liberalno-zelene vlade kancelara Olafa Scholza se dodatno intenziviralo, se nastavlja. Još obraćanje ministrice Baerbock nije bilo ni završeno, a njezino ministarstvo je izdalo novo priopćenje o aktivnostima na Balkanu. Državna tajnica Anna Lührmann putuje već ovog vikenda na Kosovo i u Srbiju u pokušaju da na najvišoj razini pripremi teren za nove uspjehe njemačke diplomacije.
Čini se da su kritike koje su se mogle čuti posljednjih mjeseci (pa i godina) da Berlinski proces zapravo još jedino služi naslikavanju političara i smirivanju osjećaja krivnje ponekom EU dužnosniku, urodile plodom.
