Za usvajanje rezolucije, na prijedlog Ukrajine, glasala je 141 zemlja, protiv je bilo sedam (Rusija, Bjelorusija, Sirija, Sjeverna Koreja, Mali, Nikaragva, Eritreja), a 32 su bile uzdržane, među kojima i Indija i Kina.
U rezoluciji koju je podržala i Srbija potvrđuje se “posvećenost teritorijalnom integritetu Ukrajine” i zahtjeva da “Rusija smjesta, potpuno i bezuslovno povuče svoje vojne snage sa teritorije Ukrajine”. Također se poziva na razmjenu svih ratnih zarobljenika između Ukrajine i Rusije i naglašava potreba da odgovorni za najteže ratne zločine odgovaraju.
Nakon usvajanja tog dokumenta na sjednici Generalne skupštine UN-a na Twitteru se oglasio evroposlanik Vladimir Bilčik, koji se osvrnuo i na glasanje Srbije. prenosi n1
“Godinu dana nakon brutalnog napada Rusije na Ukrajinu, međunarodna zajednica u UN-u jasno stoji uz hrabre ljude Ukrajine. I dok su Rusija i Bjelorusija i dalje izolovane na tamnoj strani historije, Srbija danas stoji uz Ukrajinu i Evropu”, naveo je Bilčik.
Pohvale su potom stigle i iz američke ambasade.
“Ovo je svijet ujedinjen protiv ruske agresije. Hvala Srbiji još jednom na podršci Ukrajini u Ujedinjenim nacijama”, navodi se na Twitter profilu Ambasade SAD-a u Beogradu.
Iako je Srbija u Ujedinjenim nacijama uglavnom do sada glasala protiv Rusije, nova podrška Ukrajini dolazi u trenutku kada se, kako je izjavio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ova zemlja približava uvođenju sankcija Ruskoj Federaciji.
Ipak, Dragan Đukanović, profesor na Fakultetu političkih nauka, navodi za “Novu” da je glasanje o rezoluciji kontinuitet onoga što je Srbija od početka agresije pokazivala u Ujedinjenim nacijama.
“Nije neko iznenađenje, imajući u vidu da je samo jednom bila neutralna. To nije nešto što drastično mijenja spoljnopolitičku poziciju Srbije”, kaže Đukanović.
On ističe da će mnogo toga zavisiti od toga kako će se odvijati dalje dijalog Beograda i Prištine.
“Mislim da je to u ovom trenutku fokus, posebno sastanak Aleksandra Vučića i Aljbina Kurtija koji će u ponedjeljak održati u Briselu i da će se onda vjerovatno onda vidjeti dalja dinamika odnosa Srbije sa Zapadom”, navodi Đukanović i dodaje da su sankcije Rusiji u ovom trenutku u sjenci kosovskog dijaloga.
Podsjećamo, Srbija se nije pridružila nijednom paketu sankcija protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu, ali je u Generalnoj skupštini UN-a glasala protiv Rusije u više navrata.
U oktobru prošle godine bila je protiv ruske inicijative da glasanje o rezoluciji kojom se osuđuje aneksiranje ukrajinskih regiona bude tajno. Na stranu Ukrajine Srbija je stala i sredinom septembra. Tada je Generalna skupština UN-a izglasala da se ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom dozvoli da se obrati na godišnjem sastanku svjetskih lidera u unaprijed snimljenom video snimku.
U aprilu mjesecu Srbija je na glasanju u Ujedinjenim nacijama podržala isključenje Rusije iz Vijeća UN-a za ljudska prava (UNHRC). Glasanje je održano povodom izvještaja o zvjerstvima počinjenim u oblastima Ukrajine koje je Rusije okupirala.
Srbija se 2. marta, na samom početku rata, pridružila zemljama koje su na sjednici UN-a podržale rezoliciju kojom se osuđuje ruska agresija nad Ukrajinom. Za je glasalo 141 država, protiv je bilo pet država, a uzdržano 35.
Srbija je jednom bila uzdržana, kada je na dnevnom redu bilo plaćanje ratne odštete Ukrajincima.
