Za naš dio regiona i zemlju karakteristično je to da su ljeta postala izrazito topla sa puno toplotnih talasa, pa možemo očekivati i ovog ljeta nekoliko toplotnih talasa, kaže Đurđević.
Prema njegovim riječima, proces globalnog zagrijavanja se dešava svuda, a regionalno se dešavaju lokalizovane negativne anomalije dok su svi mjeseci značajno topliji nego što su bili.
“Fenomen ‘El Ninjo’, koji je povezan sa tropskim dijelom Tihog okeana, na svakih tri do sedam godina čini da u tom dijelu dolazi do razlivanja tople vode, koja se nagomilava na obale Azije i Australije, i ona se razliva preko celog Pacifika i velika nagomilana količina toplote se oslobodi i ulazi u atmosferu i, kao rezultat, te godine bude značajno toplije nego prije”, rekao je Đurđević i dodao da se očekuje da će 2024. godina biti rekordno topla, kada će biti probijen rekord iz 2006. koji se zvao “Super El ninjo”.
Kako je rekao, taj fenomen se najviše vidi u tropskim oblastima, kao što se na severnoameričkom kontinentu pojavljuju suša i jako visoke temperature, dok u nekim delovima Južne i Centralne Amerike ima intenzivnih padavina i poplava.
Klimatolog navodi da na Sjevernom polu imamo 30 do 40 odsto manje leda nego što je bilo, a na Antarktiku se bilježe rekordi po pitanju smanjene količine leda.
U par dana marta su izmerene najviše temperature globalnog okeana, iako smo bili u ovoj fazi kada je trebalo da temperature budu nešto niže, što pokazuje stepen koliko je već planeta zagrijana, rekao je Đurđević objašnjavajući da topljenje leda i glečera znači porast nivoa okeana, koji je viši za jedno 20 cm, “što zabrinjava”.
On dalje objašnjava da je to jedan od problema klimatskih promena i da kada se dešavaju oluje iznad okeana, talasi mogu da uđu na kopno i naprave veću štetu. Kako je objasnio, zbog čestih poplava ljudi se sele iz manjih gradova koji nemaju izraženu infrastrukturu koja ih brani od visoke plime, i ne žele da žive u takvom okruženju gdje svakih nekoliko mjeseci ima nevolja.
Velike gradove čekaju ozbiljni problemi
Đurđević smatra i da će veliki gradovi biti u ozbiljnim problemima, posebno u jugoistočnom dijelu Azije.
“Indirektno oko 100 miliona ljudi će biti ugroženo u tim gradovima i to su ozbiljna predviđanja. Treba naći rješenja kako da se zaštite u budućnosti”, prenosi 021 pisanje Tanjuga.
Prema njegovim riječima, u Srbiji su bili relativno suhi mjeseci i rijetke su bile situacije sa više kiše, a da bi se nadoknadio gubitak, trebalo bi nekoliko mjeseci zaredom da bude višak padavina.
“S obzirom da se to nije desilo, mi smo i dalje prilično kritični i lako možemo da uđemo u sljedeću sušu, a imamo i na jugu permanentni gubitak sadržaja vode u površinskom sloju zemlje. Ono dovodi do smanjenja kapaciteta podzemnih voda, a situacija je kritična i pitanje je da li ćemo se vratiti na neki režim iz prošlosti”, smatra Đurđević, piše Mondo.
