Hrvatska je sigurna i stabilna demokratija, navodi u godišnjem izvještaju za 2022. Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) koja rusku agresiju na Ukrajinu izdvaja kao najznačajniji događaj, koji bitno utječe na sve aspekte sigurnosne, političke, privredne i društvene situacije u Europi, piše HINA.
U osmom javnom godišnjem izvještaju hrvatske tajne službe spominje se protjerivanje diplomata iz ruske ambasade u Zagrebu, što je, kako ističu, bio i rezultat njihovog nelegalnog obavještajnog djelovanja. SOA kaže da se radilo uglavnom o obavještajcima koji su na hrvatskom teritoriju djelovali pod diplomatskom krinkom.
Što se terorizma tiče, SOA procjenjuje da se prijetnja organiziranih napada terorističkih skupina u Hrvatskoj i dalje procjenjuje niskom, ali se mogućnost provedbe terorističkog napada, prvenstveno samostalnih napadača, nikada ne može isključiti.
Poseban izazov predstavlja povratak boraca ISIL-a i njihovih obitelji iz zarobljeništva u Siriji u države susjedstva. SOA ističe da su u pojedinim državama Zapadnog Balkana i dalje aktivni salafitski džihadistički paradžemati u kojima se ne priznaju službene islamske zajednice i demokratski poredak matične države, a vode ih karizmatični propovjednici.
Kao i posljednjih godina, primarnu terorističku prijetnju u Europi i dalje predstavljaju radikalizirani pojedinci inspirirani džihadističkom ideologijom. Radi se o samostalnim napadačima, tzv. usamljenim vukovima, nepredvidljivog djelovanja, bez izravnih kontakata s terorističkim organizacijama, ali koji su inspirirani pozivima terorističkih organizacija na počinjenje terorističkog čina.
Unatoč napadu na Markovom trgu 2020. Hrvatska je i dalje društvo u kojem ekstremizam ni po jednoj osnovi – vjerskoj, ideološkoj ili nacionalnoj – nema značajnije uporište, kao ni potporu u javnosti, a time ni snagu ili potencijal za destabilizaciju nacionalne sigurnosti, stoji u izvješću.
Međutim, SOA je, kako ističu, detektirala pokušaje pojedinaca s ekstremističkim i militantnim stavovima da paravojno organiziraju svoje sljedbenike, s namjerom provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem rušenja demokratskog ustavnog poretka.
SOA se u izvještaju osvrće i na događaje u susjednim zemljama pa tako navodi da političke prilike u BiH i dalje obilježava unutarnja politička nestabilnost uzrokovana prvenstveno različitim pogledima konstitutivnih naroda na buduće ustavnopravno uređenje BiH, posebice pitanja daljnje centralizacije države, vanjskopolitičkih prioriteta te neriješenog pitanja ustavom zajamčene jednakopravnosti konstitutivnih naroda.
Također, nepostizanje srpsko-albanskog dogovora oko Kosova i dalje pridonosi nestabilnosti u regiji, a posebnu neizvjesnost na Zapadnom Balkanu uzrokuje društveni rascjep u Crnoj Gori u kojoj značajan dio političke moći zauzimaju stranke s protu-NATO, prosrpskom i proruskom orijentacijom nasuprot tzv. suverenističke prozapadne opcije.
SOA podsjeća da Srbija i dalje nije uvela nikakve sankcije Rusiji, a srbijansko javno mnijenje je vrlo proruski i protuzapadno nastrojeno. U Srbiji od kraja 2022. djeluje i ruski portal Russia Today (RT Balkans).
Cijeli izvještaj se nalazi na ovom linku.
