Udari vjetra bili su i do 180 km/h. “Vjetar je lomio drveće kao da je od papira”
Grmljavinska nevremena praćena snažnim vjetrom i tučom nisu neobična pojava tijekom ljetnih mjeseci u Hrvatskoj. No, jučerašnje nevrijeme iza sebe je ostavilo i tri poginule osobe koje su život izgubile nakon što se od siline vjetra na njih srušilo drveće. Život je izgubio i vatrogasac iz Slavonije prilikom saniranja štete nakon oluje.Oluja je u Hrvatsku iz Slovenije doputovala velikom brzinom krećući se oko 70 km/h. Zagrebačko područje tako je pogođeno vjetrovima brzine 90-115 km/h, dok je na istoku zemlje vjetar dodatno osnažio pa je tako u Slavonskom Brodu dosegao udare jače od 120 km/h, a u Županji čak 180 km/h.
Nada Radišić iz Slavonskog Broda jučer je svjedočila snažnim udarima vjetra za koje kaže da do sada u životu nije vidjela. Cijela situacija ju je uplašila, a jutrošnjim obilaskom prirode kaže da je svjedočila potpunoj devastaciji drveća.
“Imam 63 godine, već 40 godina svaki dan šetam Polojem u Slavonskom Brodu. Jutros sam se prošetala ondje ne bih li vidjela kako izgleda priroda nakon jučerašnjeg nevremena. Nikada do sada nisam vidjela toliki broj izlomljenog drveća. Šetalište izgleda kao film strave i užasa. Jako mi je žao što se sve ovo dogodilo, priroda će se obnoviti, ali tu su bila stabla koja pamtim od djetinjstva.
Živim u naselju i jučer sam kroz prozor gledala kako krov sa zgrade pada na aute koji se nalaze na obližnjem parkiralištu, a i naš je auto oštećen. Vjetar je lomio grane kao da su od papira”, ispričala nam je Nada RadišićKlimatolog Grisogono: Jučerašnji događaj je presedan, možemo očekivati još takvih snažnih nevremena
Hrvatska nije navikla na ovakvo ekstremno vrijeme koje odnosi ljudske živote pa se sve više postavlja pitanje stoje li iza ovakvih naleta oluja klimatske promjene. O nastanku ove oluje i klimatskim promjenama na koje klimatolozi posebno upozoravaju zadnjih nekoliko godina razgovarali smo s Brankom Grisogonom, klimatologom, geofizičarem i profesorom na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. On kaže da je jučerašnje nevrijeme vrlo vjerojatno posljedica upravo klimatskih promjena.
“Može se reći da vjerojatno je posljedica klimatskih promjena, ali za sigurnost takve tvrdnje nužno je provesti dodatna istraživanja. U principu, niti jedan pojedini događaj ne može se a priori pridružiti recentnim klimatskim promjenama. S druge strane, postoje statističke i modelarske metode da to dokažu ili opovrgnu, ali za to je potreban dodatan rad i trud”, priča nam Grisogono,piše Index
Kaže kako je jučerašnje nevrijeme presedan za Slavoniju i središnju Hrvatsku, ali da je donekle slično nevrijeme zadesilo Zagorje i šire područje Krapine 2008. godine kada se pojavio takozvani superćelijski kumulonimbus koji je porušio drveća, pokidao krovove i uništio većinu usjeva tučom veličine lješnjaka do manjih oraha..
