U srijedu, u šest sati ujutro, stanovnici su prijavili prve izbjeglice. Osam ljudi stoji pored jedne ograde – krijumčari su nestali. Njemačka policija stiže i odvodi u stanicu osam mladića iz Sirije.
Na jugu Brandenburga, nedaleko od njemačko-poljske granice, za policijske službenike počinje prilično normalan radni dan. Veliki broj hitnih poziva, stižu nove grupe izbjeglica. Do podneva je već zabilježeno 108 ilegalnih prelazaka granice. Policija svakodnevno primjećuje da se situacija promijenila.
Broj ilegalnih ulazaka u Saveznu Republiku Njemačku naglo raste – i to već dvije godine. Savezna policija, koja je zadužena za kontrolu granica, mjesečno bilježi više od 10.000 ilegalnih ulazaka u zemlju, odnosno ulazak osoba bez potrebne dokumentacije ili viza. Prije dvije godine bilo ih je više nego upola manje.
„Prava migrantska kriza”
I još nešto se promijenilo: fokus granične policije više nisu prelazi prema Austriji, nego prema Poljskoj. Iz sigurnosnih krugova navode da su brojke gotovo uvijek rasle na jesen. Međutim, ove godine se situacija dodatno pogoršala. Ministar unutarnjih poslova savezne pokrajine Saska, demokršćanin Armin Schuster (CDU) već govori o „pravoj migrantskoj krizi”.
Razlog za ovakav razvoj događaja je taj da je Poljska postala čvorište za veliki dio ljudi koji u Njemačkoj žele podnijeti zahtjev za azil. Balkanska ruta u međuvremenu prolazi kroz Poljsku. Pored toga, tu je i Rusija, koja zajedno s Bjelorusijom nastavlja slati migrante ka Europskoj uniji. Nejasno je, međutim hoće li se u jeku skandala oko prodaje viza u Poljskoj, o kojoj se trenutno raspravlja, dodatno povećati brojke.
Tranzitni put preko Poljske
Tzv. Balkanska ruta, preko koje većina migranata ilegalno dolazi u Njemačku, više ne ide iz Turske preko Austrije, nego preko Poljske do Njemačke. Prema informacijama javnih servisa WDR i NDR i dnevnika Süddeutsche Zeitung, anketa koju je među tražiteljima azila sproveo Savezni ured za migracije i izbjeglice (BAMF), pokazuju da posebno Sirijci preko Srbije, Mađarske i Slovačke, a dijelom i preko Češke, dolaze u Poljsku.
U sigurnosnim krugovima se mogu čuti razna objašnjenja za novi koridor balkanske rute. S jedne strane, na to su utjecale stacionarne granične kontrole, koje za sada postoje na granici između Njemačke i Austrije.
Ono što također odvraća one koji žele doći u Njemačku je to što Austrija očito registrira ljude preciznije nego ranije. I na kraju, spominje se i hrvatski granični režim: prema raznim izvještajima,hrvatska granična policija već godinama primjenjuje silu kako bi migrante vratila preko granice. Dakle, tradicionalnom balkanskom rutom kretanje je vrlo otežano.
Prema informacijama iz istih krugova, rijetko koja država uzduž nove balkanske rute je zainteresirana za registriranje migranata i da time postane odgovorna za njihove zahtjeve za azilom. Navodi se da su krijumčarske bande ojačale u raznim gradovima sjeverne Srbije, a da organizirani kriminal sada dominira velikim dijelovima balkanske rute. Naime, migracija je također biznis. Krijumčari pokušavaju organizirati najbolje moguće ponude i pronaći rute.
Ruske i bjeloruske vize
Pored balkanske rute, migranti uglavnom preko Bjelorusije dolaze u Poljsku, a potom mnogi nastavljaju putovanje prema Njemačkoj. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Brandenburga, oko polovina ljudi u prihvatne centre dolazi preko Moskve i Minska. Mnogi od njih, kako se navodi, imaju ruske ili bjeloruske vize i prethodno su živjeli duže vrijeme u Turskoj, ali i u Iranu ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
„Ta ruta, s letovima i vizama za Rusiju i Bjelorusiju i naknadnim transportom do Njemačke, u potpunosti se može rezervirati unaprijed”, navodi Ministarstvo u Potsdamu. S obzirom na to da je to skupa ruta, socijalne naknade u Njemačkoj bi kasnije trebale poslužiti za otplatu dugova krijumčarima.
Kriminalci i politika rade ruku pod ruku
Otkako je Moskva prije dvije godine počela koristiti migraciju kao „oružje” protiv EU, sigurnosne službe prate situaciju na toj ruti. Za razliku od tada, njemački sigurnosni krugovi trenutno ne vide nikakav ruski master plan iza toga.
Rusija, doduše, svjesno kontrolira izdavanje viza i čak je sredinom 2022. godine dodatno pojednostavila proceduru za njihovo dobivanje. Istodobno, sigurnosni izvori navode da je u posljednje dvije godine na toj ruti uspostavljena prava krijumčarska industrija. Kriminalci i politika djeluju gotovo ruku pod ruku, prenosi DW.
Agresivan pristup
U svakom slučaju, danas manje migranata ide direktnom rutom iz Bjelorusije u Poljsku – što svakako ima veze sa strogom poljskom kontrolom granice.
Poljska vlada objašnjava da prelasci granice iz Bjelorusije postaju sve organiziraniji i skriveniji i da su pod ruskom kontrolom. Pristup je postao agresivan, na primjer baca se kamenje na granične službenike. Prema izvještajima iz Varšave, Bjelorusija ne samo da prevozi migrante do granice, nego ih i oprema ljestvama za prijelaz ograde, alatom za presijecanje žice i kamenjem.
Sve veća eskalacija na poljsko-bjeloruskoj granici nedavno je očito dovela do stvaranja alternativnih ruta: na sjeveru preko Litve i na jugu preko Ukrajine do Poljske. Njemački sigurnosni krugovi tvrde da Bjelorusija uvijek iznova određene dijelove granice praktično stavlja na raspolaganje krijumčarima.
Frontex, Europska agencija za granice pretpostavlja da će Rusija nastaviti s korištenjem migracije kao hibridno sredstvo: u upravo objavljenoj analizi rizika, navodi se da raste vjerojatnost da će Rusija i Bjelorusija instrumentalizirati migrante.
To se ne odnosi samo na rutu na istoku, ističe Frontex. Rusija također ima saveznike na južnim vanjskim granicama EU-a. Oni bi mogli djelovati u interesu partnera iz Moskve, a to bi moglo povećati pritisak i na druge granice.
br(ARD)
