Četvero djece umrlo je od pertusisa, velikog kašlja ili hripavca, u Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i djeteta Srbije u Beogradu, potvrdio je jučer kardiolog i upravnik Pedijatrijske klinike na tom institutu Vladislav Vukomanović.Od 70 oboljelih dvije trećine su hospitalizirane, a jedno dijete je priključeno na mehaničku ventilaciju i životno je ugroženo.
Novi alarm
Crne vijesti iz Beograda novi su alarm i zdravstvenom sistemu, ali i roditeljima u BiH, gdje je u oktobru prošle godine od posljedica ove veoma zarazne bolesti preminula dvoipomjesečna beba.
Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Kantona Sarajevo, zaključno s jučerašnjim danom u ovom kantonu prijavljeno je 27 pacijenata oboljelih od velikog kašlja. Direktor Zavoda za javno zdravstvo HNK dr. Eniz Čolaković potvrdio nam je da je situacija u ovom kantonu stabilna, jer je za sada bolest registrirana kod samo jednog djeteta koje je oboljelo početkom januara. Nekoliko dana stari podaci iz RS govore da je u ovom entitetu do sada potvrđeno 57 slučajeva velikog kašlja.
Uzroke brzog širenja velikog kašlja u regionu epidemiolozi vide u izostanku vakcinacije, kao ključne preventivne mjere. Penzionisani infektolog prof. dr. Bakir Nakaš u dugogodišnjoj radnoj karijeri nije se susreo s ovom bolešću.
Poštovali propise
– Ja sam iz onog perioda kad je vakcinacija bila obavezna, kada su roditelji poštovali propise i bez ikakve prisile vodili dijete na vakcinaciju. Nikad nisam vidio difteriju, a veliki kašalj možda smo sreli u naznakama, jer je vakcinacija napredovala do nivoa da je populacija bila zaštićena,piše Avaz
Nakaš: Zaštićena populacija. Facebook
To se danas pokušava pretvoriti u nešto negativno, vakcinacija se optužuje za mnoge probleme u zdravstvu s kojima nema veze, pa antivakserski pokreti, mediji, narod dovode do toga da je drastično smanjen procent vakcinisane djece i odraslih – kaže dr. Nakaš.
Tjerat će ih strah
U jednom periodu karijere, upravo zbog efekata vakcinacije, Nakaš je s kolegama razmišljao o gašenju infektologije, ali sa zanemarivanjem vakcine javljaju se i stare zarazne bolesti, pa ona ponovo sve više dobiva na značaju.
– Moramo se posvetiti pristupu koji smo nekad imali, kad su epidemiolozi bili ljudi koji su slušani. S pojavom morbila, velikog kašlja, sutra difterije i tetanusa, doći ćemo do toga da će nekoga zaboljeti glava. Onda nam neće trebati ni zakon, jer će ljude strah tjerati da se vakcinišu. Tačno je da postoje lijekovi, ali to nisu jednostavne bolesti pa su zato i napravljene vakcine – ističe dr. Bakir Nakaš.
