“Uskoro ćemo imati tri prijedloga, odnosno, tri scenarija dužine vojnog roka. Idući tjedan bismo to trebali imati. Nakon toga uputit ću to na uvid premijeru i predsjedniku pa s premijerom dogovarati daljnje korake, kako i na koji način, i od kada provoditi vojni rok”, rekao je on.
“U ovom trenutku nećemo o trajanju. Nevjerojatno je da javnost više zanima koliko će trajati umjesto kakav mu je smisao. Ove godine ga nećemo stići provoditi jer je potreban ozbiljan infrastrukturni zahvat. To je veliki logistički i financijski projekt. Nije to usputni posao, to je ozbiljan posao i treba ga dobro pripremiti. Kad krene, ne smije biti nikakvih zastoja”, dodao je i odgovorio je i na pitanje ko će sve morati služiti vojni rok.
“Svi vojni obveznici, a tamo će naučiti vojne vještine. O dužini nećemo licitirati. Iz moje perspektive, tri mjeseca su sasvim dovoljna za usvojiti osnovne vojne vještine. Kako i na koji način će oružane snage predstaviti model, ne mogu govoriti”, rekao je ministar.
“Postoji nešto što se zove baratanje ubojitim sredstvima. Nakon toga postoji i jedan dio koji se odnosi na znanje, taktiku, primjenjivanje taktike u određenim situacijama, bilo da se radi o obrani, napadu… Postoji i treći dio – fizička priprema. Za to je dovoljno tri mjeseca, čak i ako ste u potpunoj fizičkoj nepripremljenosti. Za taj se period može postići da od nekoga tko ne može pretrčati 50 metara, može otrčati 30 kilometara s opremom”, naveo je Anušić.
On je dodao da, “kad govorimo o onima koji bi išli u obuku, to je oko 17.000 mladića”.
“Zato kažem da to nije posao koji se može napraviti za mjesec dana, to je posao koji treba ozbiljne pripreme. Naravno, mogu se javiti i žene, no obaveza kao takva za njih ne postoji. Postoji i priziv savjesti, što znači da osoba koja se na njega pozove, ne mora služiti vojni rok. Zato, poraditi na motivaciji”, dodao je Anušić i istakao da je “za očekivati otpor ovoj ideji”.
“Bit će ga. Imali smo ankete i 73 posto bilo je za, 27 posto nije bilo. Moramo biti svjesni da nije vojni rok samo nešto što usmjerava čovjeka za eventualni budući sukob. Nije njegova svrha samo odlazak u rat, nego da se resocijalizira na specifičan i drugačiji način, da se navike koje su loše možda promijeni i prihvati neke druge. Od spavanja na vrijeme, neimanje laptopa uz sebe, puštanja loših navika i prihvaćanja dobrih navika. Ne bih rekao da će ih to odgojiti, ali ta iskustva i pristup će im svakako pomoći za život pred njima. Vojna izobrazba nema alternative, ili je imamo ili je nemamo, civilna zaštita to ne može zamijeniti. U slučaju vojne ugroze, svi muškarci od 18 do određenih godina su vojni obveznici, mogu biti mobilizirani, imali vojnu izobrazbu ili ne. S njom će biti svakako lakše”, rekao je Anušić,pišu Vijesti
