Formalnija proslava održat će se 25. septembra, ali ne u sjedištu njene političke stranke, Kršćansko-demokratske unije (CDU) desnog centra, već u studioznom okruženju berlinske Akademije nauka i humanistike. Neće biti pohvalnih govora saveznika; umjesto toga, predavanje historičara umjetnosti Horsta Bredekampa na temu “Svjetlo i sjena u prosvjetiteljstvu”.
Tema ne može biti prikladnija za političarku koja je naglašeno prekinula vezu sa svijetom politike na način na koji je malo njezinih kolega uspjelo.
Kada je Merkel u oktobru 2018. objavila da će se povući na kraju svog četvrtog mandata, u jesen 2021., spekuliralo se da će težiti ulozi kao što je liderska pozicija u Ujedinjenim nacijama. Drugi su sugerirali da bi mogla slijediti put svog prethodnika, Gerharda Schroedera od visokog položaja do lobiranja. Umjesto toga, bivša kancelarka se povukla u svijet umjetnosti.
Jedini veliki javni intervju koji je Merkel dala otkako je odstupila, u kazalištu Berliner Ensemble u junu 2022., nije bio s političkim komentatorom ili jednim od novinara koji su je pratili tokom njezinih 16 godina na vrhu njemačke politike, već s Alexanderom Osangom, romanopiscem i kolumnistom Spiegela poznatom po svojim ironiziranim zapažanjima o svakodnevnom životu.
U intervjuu je Merkel otkrila da je prve mjesece umirovljenja provela uronjena u Macbetha Williama Shakespearea i Don Carlosa Friedricha Schillera – i frustrirala one koji su htjeli da umjesto toga govori o svojim odlukama o ulozi Njemačke u ratu Rusije s Ukrajinom, energetskoj sigurnosti ili imigracija.
U maju ove godine Merkel je održala hvalospjev u uredima Fondacije Konrad Adenauer povezane s CDU-om – ne u čast drugog političara, već glumca Ulricha Matthesa, dugogodišnjeg prijatelja najpoznatijeg izvan Njemačke po ulozi Josepha Goebbelsa u povijesnoj drami Pad.
Kada je istog mjeseca ipak održala govor na političkoj prigodi, bilo je to povodom umirovljenja bivšeg političkog protivnika, bivšeg dopredsjednika Zelene stranke Juergena Trittina. Na žalost nekih stranačkih kolega, nekoliko dana ranije pobjegla je sa stranačke konferencije CDU-a.
Der Spiegel je tada komentirao da je prostor u kojem se Merkel osjećala ugodno, bio prostor u kojem “politika jedva ima svoju ulogu, u kojem se razlike jedva čuju iznad zvučnog jedinstva”.
Razlike u mišljenjima i pitanja o tome hoće li neke odluke ukaljati njezinu ostavštinu doći će u prvi plan kada budu objavljeni memoari Merkel pod naslovom Sloboda: Sjećanja 1954.-2021., čiji je koautor njezina dugogodišnja savjetnica i šefica kabineta Beate Baumann u novembru.
Do tada, sedamdesetogodišnjakinja će se nastaviti kretati uglavnom u uzvišenijim kulturnim sferama, u isto vrijeme dok će se ove godine fiktivno pojavljivati – ili kvazi-pojavljivati – u nekoliko romana i televizijskih serija. U romanu Herscht 07769 mađarskog pisca Lászla Krasznahorkaija, objavljenom na mađarskom 2022. i koji će biti objavljen u engleskom prijevodu Ottilie Mulzet u septembru, protagonist piše Merkel nekoliko pisama o njihovoj zajedničkoj strasti prema muzici Johanna Sebastiana Bacha, prenosi N1.
U ‘Gospođici Merkel’, televizijskoj drami koja je premijerno prikazana u Njemačkoj prošlog marta i emitirana u Italiji prošle sedmice, političarka odgojena u Istočnoj Njemačkoj ima centralnu ulogu. Emisija prikazuje Merkel, njezina muža i njihovog mopsa koji pokušavaju provesti vrijeme u mirnim ravničarskim područjima sjeveroistočne regije u Uckermarku, samo da bi umjesto toga na kraju riješila zločine.
U glavnoj ulozi glumi njemačka glumačka veteranka Katharina Thalbach, serija se temelji na dva romana Davida Safiera, objavljena u sumraku godina Merkel na vlasti. U prvom izdanju knjiga, Merkelin mops se zove Putin, ali nakon ruske invazije na Ukrajinu Safier ga je preimenovao u “Pupsi” (“Farty”). U TV seriji se zove Helmut, po pokojnom njemačkom vođi Helmutu Kohlu, koji je bio mentor Merkel.
Merkel je govorila o svojoj nervozi oko pasa nakon što ju je jedan ugrizao kao dijete, a u romanu ruskog pisca Vladimira Sorokina Doktor Garin, koji je ove godine objavljen u Njemačkoj, njezina ju fobija progoni mnogo duže.
