Svijet

Nakon što je Biden odustao, šta se dalje događa?

Američki predsjednik Joe Biden rekao je u nedjelju da će se povući iz utrke za predsjedničke izbore 2024., stavljajući Sjedinjene Države na neistraženu teritoriju.

Biden je podržao potpredsjednicu Kamalu Harris za demokratskog kandidata ove godine.

Prije donošenja Bidenove odluke, Reuters je razgovarao s Elaine Kamarck, višom saradnicom Instituta Brookings think tank, članicom Demokratskog nacionalnog komiteta i autoricom knjige “Primarna politika” o procesu predsjedničke nominacije, o tome šta bi se moglo dogoditi sljedeće.

ŠTA SE SAD DEŠAVA?

Biden je proveo posljednjih nekoliko mjeseci skupljajući skoro 4.000 demokratskih delegata pobjedom na primarnim izborima u američkim državama i teritorijama.

Ti delegati bi obično glasali za njega da bude zvanični predsjednički kandidat stranke na Demokratskoj nacionalnoj konvenciji koja bi se trebala održati od 19. do 22. avgusta, ali ih pravila ne obavezuju niti prisiljavaju na to. Delegati mogu glasati svojom savješću, što znači da mogu dati glas nekom drugom.

Povlačenjem sa strane, Biden efektivno “oslobađa” svoje delegate, potencijalno izazivajući nadmetanje među ostalim demokratskim kandidatima da postanu kandidati.

KO BI MOGAO ZAMJENITI BIDENA?

Nekoliko kandidata bi moglo ući u borbu. Potpredsjednica Kamala Harris je na vrhu liste, ali je imala vlastitih problema nakon teškog početka posla i lošeg anketiranja.

Ustav SAD-a nalaže da potpredsjednik postaje predsjednik ako predsjednik umre ili postane nesposoban, ali ne utječe na međustranački proces za izbor kandidata.

Guverner Kalifornije Gavin Newsom, guvernerka Michigana Gretchen Whitmer, guverner Kentuckyja Andy Beshear i guverner Illinoisa JB Pritzker su svi navedeni kao moguće zamjene. Do sada su bili pristalice Bidena koji su radili na tome da mu pomognu da bude izabran.

KAKO ĆE BITI IZVEDENA NOMINACIJA?

Prema Ballotpedia, očekuje se da će 2024. godine biti oko 4.672 delegata, uključujući 3.933 obećana delegata i 739 takozvanih superdelegata – viših članova stranke.

Da bi osigurao nominaciju, kandidat bi trebao dobiti većinu – odnosno više glasova od svih ostalih zajedno.

Ako to niko ne postigne, onda bi došlo do “posredničke konvencije” u kojoj se delegati ponašaju kao slobodni agenti i pregovaraju sa vrhom stranke.

Uspostavila bi se pravila i glasalo bi se prozivkom za imena uvrštena u nominaciju.

Moglo bi proći nekoliko krugova glasanja da bi neko dobio većinu i postao kandidat. Posljednja posrednička konvencija kada demokrate nisu uspjele nominirati kandidata na prvom glasanju bila je 1952. godine.

ŠTA SE DOGAĐA SA GOTOVINOM BIDENOVOM KAMPANJE?

Biden-Harris kampanja imala je 91 milion dolara u banci krajem maja, ali stručnjaci za zakon o finansiranju kampanja ne slažu se oko toga koliko bi novac mogao brzo da promijeni ruke.

Budući da je Harris također u dokumentima za kampanju, mnogi stručnjaci vjeruju da bi novac mogao biti prebačen na nju ako je na listi.

No, postoji određena debata o tome da li bi Biden morao prvo biti službeno nominiran kao stranački kandidat prije nego što bi mogao biti izvršen transfer, prenosi VOA.


Facebook komentari

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije portala Haber.ba. Molimo autore komentara da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja. Portal Haber.ba zadržava pravo da obriše komentar bez prethodne najave i objašnjenja - Više o Uslovima korištenja...
Na vrh