Dionice nekih kompanija bile su posebno teško pogođene, izgubivši dvadeset i više dolara po dionici u prvih nekoliko sati otvaranja burzi. Kolaps je bio najveći u Japanu, gdje je burzovni indeks Nikkei pao za više od 10 posto. Utjecaj nije ostao ograničen na dionice, nego se prelio i na tržište kriptovaluta. Cijena bitcoina se srušila za nekoliko tisuća dolara, a pad cijene je zabilježilo i zlato.
Vrlo brzo je počelo traženje “krivca” za tako oštar pad, pa su se tražili znakovi dolaska krize. Iako se do kraja dana situacija smirila, analitičari su iznosili pregršt razloga da bi objasnili pad na svim važnijim burzama na svijetu.
Što je uzrokovalo velik pad na burzama?
Ali glavni razlog ovog pada na burzama je ipak manje zanimljiv, tehnički, a ne uzrokovan lošim makroekonomskim pokazateljima ili geopolitičkim zbivanjima. To ne znači da ne postoje pokazatelji koji upućuju na dolazak krize, niti da ih treba ignorirati, samo da se njihovi negativni utjecaji još nisu materijalizirali u obliku početka recesije.
Do pada na burzama je dovela serija događaja koji su počeli na tržištu valuta, zbog takozvanih “carry tradesa”. U suštini se radi o tome da se posudi valuta države koja ima nisku kamatnu stopu, što znači da se na posudbu mora platiti niska kamata, a kupi valuta države u kojoj je kamatna stopa viša.
Glavna premisa je jednostavna; zaduži se u valuti za koju se treba malo plaćati (niska kamatna stopa) i kupi u valuti koja nosi više prinose (npr. obveznice i dionice). Mešetari (eng. traders), uglavnom hedge fondovi, posuđivali su japansku valutu jen (JPY), za što su plaćali kamatu između 0 i 0.1 posto. Kupovali su državne obveznice SAD-a, koje nose prinos između 3 i 5 posto, i dionice.
Problem nastaje kada središnja banka države s valutom u kojoj se posuđuje poveća kamatne stope, što dovodi do jačanja te valute u odnosu na druge. Upravo to se dogodilo s japanskim jenom, jer je središnja banka Japana podigla kamatne stope s 0-0.1 posto na 0.25 posto 31. srpnja.
To je dovelo do jačanja jena u odnosu na dolar. Trgovci su tada počeli prodavati imovinu u dolarima da pokriju troškove promjene tečaja. Morali su prodati dionice da bi pokrili gubitke i održali rizik na prihvatljivim razinama.
Izazvana panika, tražilo se krivca
Objašnjenje procesa je pojednostavljeno, ali ovakva korekcija tržišta je dovela do iskre zbog koje su se počeli tražiti razlozi velikog broja prodaja dionica, kojih nije nedostajalo.
Prije vikenda je izašlo izvješće o zapošljavanju u SAD-u, koje je pokazalo da se tijekom srpnja stvorilo nekoliko desetaka tisuća manje radnih mjesta nego što su analitičari očekivali i stotinu tisuća manje nego isti mjesec prošle godine. Godišnji podaci su pogoršali dojam, jer je nezaposlenost narasla s 3.5 posto na 4.3 posto, a usporio je i rast plaća,piše Index
