“Zabrinjava činjenica da je Apis florea pronađen na Malti“, rekao je Dave Goulson, profesor biologije na Univerzitetu u Sussexu, koji nije bio uključen u istraživanje. “Apis florea će se vjerovatno takmičiti za polen i nektar s našim domaćim oprašivačima, grupom insekata čiji brojevi su već u opadanju. Također je vrlo vjerovatno da će ove pčele biti nositelji više bolesti na koje europske pčele nemaju veliku otpornost.”
Prethodni izvještaji pokazuju da se ova vrsta crvene patuljaste pčele polako proširila od Azije do Bliskog istoka i sjeveroistočne Afrike, ali nikada ranije nije prijavljena u Europi.
“Ako je zaista otkrivena na Malti, to će biti prva pojava neke vrste pčele u Europi koja nije zapadna medonosna pčela, Apis mellifera“, rekao je Francis Ratnieks, britanski entomolog i emeritus profesor pčelarstva na Univerzitetu u Saseksu, koji nije bio uključen u istraživanju.
Kada je kolonija od preko 2.000 odraslih jedinki otkrivena na grani drveta, izvršeno je DNK testiranje kako bi se identificirala vrsta. Čim je vrsta identificirana kao Apis florea, uklonjena je i uništena. Ali istraživači, koji su pisali za časopis Journal of Apicultural Research, sumnjaju da je jedan broj pčela već napustio košnicu kako bi započele novu koloniju, prenosi N1.
Blizina kolonije luci Birzebbuġa, glavnom kargo čvorištu Malte, sugeriše da su pčele možda stigle u Europu komercijalnim brodom.
“Ovo je jedan od glavnih (i bržih) puteva kroz koje se različite podvrste Apis mellifera, kao i druge vrste pčela, osa i drugih letećih insekata mogu kretati sa svojih izvornih područja na udaljenije lokacije”, rekla je Juliana Rangel, profesorica pčelarstva na Texas A&M University, koja nije bila uključen u istraživanje o porijeklu kolonije.
Rangel je rekla da je ovo otkriće još jedan primjer utjecaja rasta temperature usljed klimatske krize koja pokreće širenje vrsta na ranije neokupirane teritorije.
Istraživači vjeruju da blage zime na Malti i drugim zemljama južne Europe pogoduju opstanku ove invazivne vrste. Crvena patuljasta pčela se takođe nalazi u Izraelu.
“Možemo očekivat da će se vrsta proširi na druge lokacije u roku od samo nekoliko godina”, rekla je Rangel. “S obzirom na veliki broj otoka u Mediteranu koji su relativno blizu jedno drugom, kao i činjenicu da je i kontinentalno kopno tako blizu, vrlo je vjerovatno da će se u budućnosti dogoditi više ovih upada, ugrožavajući našu biološku raznolikost na način koji možda još ne razumijemo,” prenio je Guardian.
“Jedino što možemo učiniti je da budemo oprezni, prijavimo svako viđenje primjeraka ili rojeva koji izgledaju drugačije, uklonimo jedinke čim budu pozitivno identificirani, pretražimo okolinu za drugim jedinkama i nastavimo s praćenjem, posebno u ulaznim lukama gdje rojevi mogu putovati na brodovima”, upozorila je naučnica.
