U takvom kompliciranom trenutku dodatna briga mogu postati i strani državljani koji su se tokom sirijskog građanskog rata pridruživali različitim militantnim grupama, među njima i onima bliskim koaliciji koju predvodi Hajat Tahrir al-Šam, piše RSE.
“Pad režima vrlo je dobra vijest za sirijski narod koji je dugo patio”, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Europa Adrian Štuni (Shtuni), stručnjak za vanjsku politiku i sigurnost u Washingtonu i suradnik Međunarodnog centra za borbu protiv terorizma u Haagu.
No, dodaje da je i ovaj trenutak pomalo delikatan aspekt sigurnosnog rizika jer “mi smo u fazi tranzicije od jedne vlasti koja je bila krvožedna do skupina, nepoznatih u smislu upravljanja i koje su bile problematične u smislu sigurnosti”.
Vlado Azinović, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i sigurnosni stručnjak, kaže da “romantičarski zanos nastao zbog prizora oslobađanja sirijskog naroda od jedne svirepe diktature treba primiti s rezervom”.
Zašto će biti teško formirati vlast u Siriji?
Režim Bašara al-Asada pao je 8. decembra kada je vlast preuzela grupa Hajat Tahrir al-Šam (HTS), koju su Sjedinjene Američke Države i Europska unija proglasile terorističkom. Ranije se grupa zvala Al-Nusra i bila je ogranak Al-Kaide od koje se Tahrir al-Šam javno javno distancirao 2016. godine.
“Bit će jako teško uspostaviti neku funkcionalnu vlast između koalicija koje su donedavno ulazile u savezništvo, pa onda opet ratovale jedna protiv drugih. Ratovale su za strane interese, bile su proksi snage regionalnih i globalnih nekih faktora. Tako da će budućnost Sirije biti vrlo neizvjesna. Jedino što je izvjesno to je da Bašara Al-Asada i njegovog režima više nema. I to je jedino što sada pouzdano znamo”, kaže Vlado Azinović.
Štuni smatra da nije isključena ni mogućnost novih sukoba.
“Nisam uvjeren da je građanski rat gotov. Nadam se da je gotovo, ali ako pogledamo povijesno na ovakve situacije u kojima postoji vakuum vlasti praćen ratovima i drugim sukobima, građanskim ratovima ili drugim poglavljima građanskog rata, ali na drugačiji način, ili čak sukobima samih podskupina unutar glavne grupe koja je sada izgleda preuzela vlast. Dakle, moglo bi doći do unutarnjih borbi za moć i moglo bi doći do rata i drugih krvoprolića.”
Ko je sa Zapadnog Balkana uz HTS?
Stotine stranih boraca u redovima su sirijskih militanata koji su preuzeli vlast i svrgnuli dugogodišnjeg predsjednika Bašara al-Asada.
Među njima su i deseci Albanaca, saznaje Radio Slobodna Evropa.
“Oni su aktivni u nedavnim borbama u Siriji i integrirani unutar komponente koja se zove Džemat Alban. Ona djeluje u okviru HTS koalicije, dakle koalicije Muhameda al-Golanija, a osobe koje su članovi ove grupe dolaze uglavnom iz Kosova, Sjeverne Makedonije, ali i drugih albanskih krajeva na Balkanu i dijaspore. Ova je grupa bila aktivna u Siriji od 2012. godine, premda ne službeno s ovim imenom kao Džemat Alban”, rekao je Štuni.
Kad je riječ o državljanima BiH, zasad nema dokaza da su aktivno sudjelovali u operacijama HTS-a, iako je oko 30-ak državljana i dalje u Idlibu, donedavno uporištu ove grupe.
“Dio Bosanaca je ostao u pokrajini Idlib, gdje su i do sada bili smješteni na graničnom području prema Turskoj. Iako se po društvenim mrežama pojavljivalo nekoliko fotografija iz Alepa prije i tokom samih operacija, na neki način ljudi su željeli stvoriti dojam da su i oni tamo, međutim, prema ovome koliko ja razumijem, njih tamo nema, nisu učestvovali operacijama. Iako su ove operacije očito provedene uz podršku jedne široke koalicije koja se formirala oko HTS-a, znači bivše Al-Nusre, direktnog ogranka donedavno Al-Kaide, i terorističke grupe koja je na popisu terorističkih grupa SAD-a, EU i UN-a”, kaže Azinović za RSE.
Kakve su šanse za nove regrutacije i odlaske stranaca u Siriju?
Stranci čine samo mali dio ukupnih borbenih snaga procijenjenih na 10.000 boraca HTS-a i savezničkih grupa.
Stručnjaci kažu da zasad nije jasno koliko će promjene utjecati na mogućnost novih aktivnosti kad je o regrutacijama riječ ili odlascima u Siriju.
“Vrlo je teško mjeriti regrutaciju u stvarnom vremenu ili njihovu sposobnost da privuku pojedince. Ono što smatram jeste da su njihove aktivnosti u smislu medija, komunikacije s javnošću bile stalne”, navodi Štuni.
“Kvaliteta njihove komunikacije raste, što pokazuje da je njihova ozbiljnost u pogledu ambicije da komuniciraju svoje aktivnosti, ali i da privuku druge, na visokoj razini”, ocijenio je on.
Azinović kaže da će situacija ovisiti o onome što se zapravo bude dešavalo u Siriji.
“Čini mi se da za sada nema nekog posebnog razloga da neko tamo putuje u neki novi sukob, dok tog sukoba nema. Hoće li do tog sukoba doći i do kakvih sukoba i ko će s kime sve tu ratovati, mi sada u ovom trenutku ne znamo”, kaže sigurnosni stručnjak.
Stručnjaci upozoravaju i da bi tzv. Islamska država mogla tražiti način da iskoristi vakuum u zemlji i ojača.
Ističu da je ključno kojom putanjom će krenuti Muhammed al-Golani i kako će formirati vlast u zemlji.
Da bi ga prihvatile druge zemlje, odnosno međunarodna zajednica, potrebna mu je transformacija o kojoj govori i tolerancija prema svim manjinama, etničkim ili vjerskim, kao i zakoni koji će odgovarati svima.
