Analitičari su saglasni da posljednji američki napadi na Jemen predstavljaju opasan preokret toka sukoba te da je američki predsjednik Donald Trump ušao u strateški ćorsokak koji bi mogao dovesti do šire eskalacije u regiji, posebno uzimajući u obzir odlučnost grupe Ansar Allah (Husi) da nastavi svoje napade na brodove koji idu ka Izraelu.
Sjedinjene Američke Države izvele su 40-ak zračnih napada na Jemen, pri čemu su deseci ljudi ubijeni i ranjeni. Washington tvrdi da su napadi izvedeni s ciljem zaštite američkih interesa i ponovne slobode pomorske plovidbe.
Nekoliko sati nakon američkih napada glasnogovornik Husa Yahya Saree objavio je da su s 18 raketa i dronova gađali američki nosač aviona USS Harry Truman. Objasnio je da je ta operacija bila efikasna te da je uslijedila kao odgovor na „američku agresiju na niz jemenskih pokrajina s više od 47 zračnih napada, usmrtivši i ranivši desetke ljudi“.
Trump je opravdao zračne napade koje je njegova zemlja izvela na Jemen u objavi na platformi Truth Social, gdje je naveo da nijedan američki komercijalni brod već više od godinu dana nije sigurno prošao kroz Suecki kanal, Crveno more ili Adenski zaljev. Dodao je da je to prouzrokovalo gubitke od nekoliko milijardi dolara za globalnu ekonomiju.
Vojni i strateški stručnjak brigadni general Elias Hanna rekao je da američki napadi odražavaju Trumpovu strategiju u izgradnji „sistema odvraćanja“, koji odgovara njegovoj oštroj retorici. Istakao je da je „jemenska scena postala prostor za direktne poruke i odvraćajuće strategije koje su u skladu s Trumpovim čestim spominjanjem ‘pakla’ u svom govoru“.
Hanna je objasnio da je američka administracija usvojila strategiju fokusiranja na komandne i kontrolne centre, ističući da je „sličnu strategiju imala u Iraku 1991. i 2003. godine, kada se govorilo da bi eliminacija vojnih struktura i lidera mogla zaustaviti rat“.
Rekao je da su Amerikanci izveli između 50 i 60 zračnih napada, a zatim su ih obustavili da bi analizirali rezultate prije nego što ponovno procijene i prilagode svoju strategiju.
Trump nije strateg
Dr. Liqaa Maki, viši istraživač u Al Jazeerinom Centru za studije, istakao je da je Trumpova administracija dala vojnim komandantima na terenu ovlasti da izvode napade bez konsultacija s političkim rukovodstvom, što smatra opasnim jer „vojska ne razmatra uvijek političke posljedice svojih napada“.
Maki je upozorio da bi „ova situacija mogla prerasti u pravi rat“ ukoliko se bombardiranje nastavi sve dok traje sukob. Istakao je da postoje dva glavna razloga koja su potaknula Trumpa da djeluje sada. Prvi je da pošalje poruku Iranu u kontekstu očekivanih pregovora, a drugi je Trumpova želja da „iskuša upotrebu sile“ nakon što je iskušao ekonomske i diplomatske pritiske od kako je preuzeo mandat prije manje od dva mjeseca.
Opisao je posljednji američki potez u Jemenu kao „demonstraciju sile kojom Trump pokušava pokazati da SAD ima ogromnu moć“.
Nabeel Khoury, bivši zvaničnik State Departmenta i bivši zamjenik šefa istraživanja u Američkoj ambasadi u Jemenu, složio se s Makijevom tvrdnjom da Trumpu nedostaje jasna vojna ili politička doktrina te da nije strateg jer dolazi izvan političko-vojnih krugova. „On je vješt trgovac u pregovorima i nagodbama – nudi nešto, a zatim traži visoku cijenu zauzvrat“, rekao je.
Khoury je istakao da Trump „ne razumije dubinu nacionalnih i patriotskih osjećaja prisutnih u regiji“, upoređujući njegove sadašnje napade s Prvim zaljevskim ratom, za koji se predsjednik George H. W. Bush pripremao šest mjeseci i za koji je izgradio široku međunarodnu koaliciju.
„Danas Trump u roku dva dana donosi odluku o planu i strategiji. Kladim se da on nema ni plan ni strategiju“, rekao je Khoury.
Jačanje podrške Husima
Kada je riječ o stavu Husa, analitičari su saglasni da će nastaviti borbu i da se neće povući. Brigadni general Hanna objasnio je da to dovodi do „ključne dileme“. „Ako Trump odluči zaustaviti Huse, mora ostvariti pobjedu, inače će se smatrati gubitnikom. Ako Husi prestanu s napadima, to znači da su se predali, što vođa ove grupe nije spomenuo.“
Maki je istakao da će američki napadi pojačati podršku Husima na lokalnom i regionalnom nivou, objašnjavajući da su „Husi stekli narodnu podršku u Jemenu i izvan njega, jer su među rijetkima koji su se borili za Palestinu i što više udaraca primaju, podrška njima je veća“.
Khoury očekuje da će Husi istrajati uprkos američkim napadima, napominjući da su šest godina bili u ratu protiv bivšeg jemenskog predsjednika Alija Abdullaha Saleha i osam godina protiv Saudijske Arabije te su naučili kako voditi ratove protiv tehnološki superiornijih sila.
„Ovi napadi hrane njihov osvetnički duh i opravdavaju ono što su uvijek govorili – da je SAD njihov neprijatelj“, dodao je.
Šanse za regionalni rat
Analitičari nisu isključili mogućnost da situacija eskalira u širi regionalni rat. „Iračke milicije bi mogle ući i napasti američke baze, a Hezbollah bi mogao biti ohrabren da se uključi. Time bismo se ponovno našli u sveobuhvatnom ratu na Bliskom istoku“, rekao je Maki.
Brigadni general Hanna je ukazao na mogućnost da Husi gađaju američke vojne baze u regiji te je postavio pitanja: „Šta ako Husi bombardiraju bazu u Džibutiju? Šta ako Husi bombardiraju objekte u kojima se nalaze vojni lideri ili komandni timovi ili vojne baze negdje drugo?“
Kada je riječ o ulozi Irana, Maki je istakao da je iranski vrhovni vođa Ajatollah Ali Khamenei pohvalio jemenske operacije, rekavši da će „Jemenci pobijediti“, što znači da će „krilo koje se zalaže za pregovore biti mnogo slabije, a šanse za sukob između Irana i SAD-a će se povećati“.
Khoury je objasnio da SAD okrivljuje Iran za naoružavanje Husa, ali smatra da je „nelogično kriviti Iran jer Husi sami donose odluke, ne djeluju po nalogu Irana“.
„Umjesto da Trump preuzme političku inicijativu i postigne dogovor s Husima, on poduzima vojne korake koji pogoršavaju patnje u Jemenu i ometaju dostavu humanitarne pomoći“, rekao je.
Maki očekuje da se Trump „sada neće moći povući jer je to pitanje njegovog dostojanstva“, ističući mogućnost aktiviranja „legitimne jemenske vojske“ za suprotstavljanje Husima na terenu, ali pretpostavlja da će se eskalacija nastaviti, posebno „nakon što je zatvorio vrata za političko rješenje“, prenosi AJB.
