Žestoki napadi koje Sjedinjene Američke Države (SAD) izvode na glavni grad Jemena Sana’u, u kojima, kako tvrde, gađaju položaje grupe Ansar Allah (Husi), otvorili su prostor za nekoliko mogućih scenarija. SAD je svoje napade proširio i na nekoliko drugih jemenskih okruga, među kojima su Sa’adah, Dhamar, Hajjah, Marib, Al Bayda i Al Jawf.
Ovi napadi predstavljaju prvu agresiju američkih snaga protiv Jemena otkako se Donald Trump vratio u Bijelu kuću u januaru ove godine.
Komentirajući ove napade, Trump je izjavio: „Washington je pokrenuo odlučnu i snažnu vojnu akciju protiv Husa“, zaprijetivši da će koristiti „ogromnu smrtonosnu silu sve dok ne postigne svoj cilj“.
Kakva je historijska pozadina ovih napada i ko su strane u sukobu?
Američki napadi uslijedili su nakon što je Abdul-Malik al-Houthi, vođa jemenske grupe Husi, najavio prošle srijede navečer da će njegova grupa nastaviti s napadima kako bi spriječila plovidbu izraelskih brodova i onih koji sarađuju s Izraelom u Crvenom moru i Adenskom zaljevu.
Ovakav stav uslijedio je nakon što su Husi dali Izraelu rok četiri dana da omogući ulazak humanitarne pomoći u Pojas Gaze, zaprijetivši da će nastaviti s napadima ako se zahtjev ne ispuni u navedenom roku.
Grupa Husi uključila se u sukob između Izraela i Hamasa u novembru 2023. godine, kada su najavili početak napada u znak solidarnosti s Pojasom Gaze.
Njihove operacije uključivale su napade na izraelske brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, kao i lansiranje raketa i dronova na ciljeve u Izraelu, pri čemu su neki od njih stigli i do Tel Aviva.
S druge strane, u decembru 2023. godine SAD je formirao koaliciju od najmanje 20 zemalja pod nazivom „Čuvar prosperiteta“, navodeći da je cilj ove koalicije odgovoriti na napade Husa na brodove u Crvenom moru.
Dana 12. januara 2024. godine, SAD i Velika Britanija počele su zračne napade na položaje Husa u Jemenu, kao odgovor na napade grupe u Crvenom moru.
Nakon toga, grupa Husi zaprijetila je da su „svi američki i britanski interesi legitimne mete za njihove snage, kao odgovor na njihovu direktnu i otvorenu agresiju na Jemen“.
Grupa je počela napadati američke i britanske brodove u Crvenom moru, dok su ranije ciljali isključivo izraelska plovila ili brodove povezane s Izraelom, čime je proširen opseg sukoba.
Napadi između dvije strane nastavili su se sve do potpisivanja sporazuma o prekidu vatre između Izraela i Hamasa u januaru 2025. godine. Međutim, sukob se ponovno rasplamsao, ovog puta za vrijeme Trumpove administracije.
Najnoviji razvoj događaja u ovim sukobima desio su u nedjelju, kada je grupa Husi saopćila da je gađala američki nosač aviona USS Harry Truman i ratne brodove u njegovoj pratnji u sjevernom Crvenom moru s 18 balističkih i krstarećih projektila i dronom.
Kakvi su službeni stavovi Washingtona i Husa o ovim napadima?
Nakon ovih napada, vođa grupe Husi Abdul-Malik al-Houthi umanjio je značaj novih američkih napada, poručivši da će odgovoriti eskalacijom. „Ova nova američka agresija doprinijet će dodatnom razvoju naših vojnih sposobnosti. Na eskalaciju ćemo odgovoriti eskalacijom. Ova agresija neće postići svoj cilj potkopavanja vojnih sposobnosti naše zemlje“, dodao je u videoobraćanju.
Al-Houthi je upozorio da će „nosač aviona i američki ratni brodovi postati naše mete, a odluka o zabrani plovidbe odnosit će se i na Washington sve dok nastavlja s agresijom“.
S druge strane, američki ministar odbrane Pete Hegseth izjavio je u obraćanju medijima da će se „neumoljivi“ napadi njegove zemlje na Huse u Jemenu nastaviti.
Koji su razlozi za ponovno pokretanje američkih napada na Jemen?
Što se tiče razloga koji su doveli do ponovnih američkih zračnih napada, jemenski politički analitičar Abdoalwase Alfatki rekao je za Al Jazeeru da su oni odgovor na pomorske operacije Husa protiv SAD-a i njegovih saveznika, koji traju od novembra 2023. godine.
Prema njegovom mišljenju, to dolazi nakon niza eskalirajućih mjera koje je poduzeo SAD, uključujući proglašavanje grupe Husi terorističkom organizacijom, stavljanje nekih vođa ove grupe na liste terorista te uvođenje zabrane uvoza naftnih derivata iz luke Hodeidah u zapadnom Jemenu.
Šta je novo u posljednjim američkim napadima?
Vojni stručnjak Ali al-Dahab ističe za Al Jazeeru da postoje tri ključna faktora koja ove američke napade čine drugačijim od prethodnih:
Napade provodi Trumpova administracija koja ne tolerira nikakvu prijetnju američkim interesima, pogotovo ako se uzme u obzir da su pragovi za odmazdu izuzetno visoki.
Dolaze u vrijeme pregovora između Izraela i Hamasa o drugoj fazi primirja u Gazi.
Nastavkom svojih napada Husi jačaju položaj Hamasa s obzirom na trenutne promjene i okolnosti, posebno jer se Hezbollah gotovo potpuno povukao iz otpora nakon postignutog sporazuma i primirja.
Analitičar Alfatki smatra da se novi napadi Washingtona razlikuju od prethodnih američkih i zapadnih napada, jer su prošireni na više od šest okruga i uključuju veliki broj meta koje ranije nisu bile napadnute. Osim toga, ove vojne operacije su intenzivne i u njima učestvuju američka mornarica i avijacija.
Alfatki vjeruje da bi Husi mogli odgovoriti na napade SAD-a eskalacijom pomorskih napada na brodove ili na okupirane palestinske teritorije.
Ukazuju li novi napadi na promjenu u sukobu između Washingtona i Husa?
Intenzivni američki zračni udari na Jemen mogli bi signalizirati promjenu strategije u sukobu s Husima u vrijeme Trumpove administracije u odnosu na bivšeg predsjednika Josepha Bidena, smatraju pojedini analitičari.
Prvi put je meta napada bilo sjedište Političkog biroa Husa u četvrti Geraf u glavnom gradu Sana’i, a postoje i izvještaji o pogibiji vođa pokreta.
Bijela kuća je saopćila da je SAD u svojim zračnim napadima ubio nekoliko ključnih vođa grupe Husi, prenosi agencija AFP.
Michael Waltz, savjetnik za nacionalnu sigurnost u novoj administraciji Donalda Trumpa, izjavio je: „Situacija u Jemenu, koju je Trumpova administracija naslijedila od prethodne administracije, bila je katastrofalna. Sve opcije ostaju na stolu kada je riječ o odnosu s Iranom. Vrijeme je da prestanu pružati podršku Husima. Dosta je bilo“.
Govoreći o ovim dešavanjima, Maged al-Madhaji, predsjednik Centra za strateške studije Sana’a, ističe: „Razlika između trenutnih i prethodnih napada ogleda se u tome što su novi direktno usmjereni na samu jezgru grupe Husi, čime nanose štetu strukturi koja je do sada bila zaštićena“.
„Sada su mete vođe Husa, njihova sjedišta i lokacije koje nisu vojne, ali imaju ključan značaj za pokret“, rekao je Al-Madhaji za Al Jazeeru. Napominje da je ovo promjena u načinu vođenja kampanje protiv grupe, što će imati svoju cijenu i izazvati zabrinutost kod Husa, „posebno jer oni predstavljaju posljednju rezervnu liniju za iransku osovinu“.
Je li Washington odlučan u tome da potkopa sposobnosti Husa?
Vojni analitičar Ali al-Dahab odgovara: „Predsjednik SAD-a donio je odluku o potkopavanju cjelokupnih sposobnosti Husa, a ne samo njihovih prijetnji“.
U izjavi za Al Jazeeru Al-Dahab je istaknuo da su novi američki napadi samo još jedan korak u novom nizu akcija usmjerenih na eliminaciju Husa. To bi se moglo pojačati, posebno nakon što je Trumpova administracija proglasila grupu terorističkom organizacijom i uvela sankcije protiv sedam njenih visokorangiranih vođa.
Stručnjak je naglasio da su američki napadi dio šire strategije za intenziviranje operacija protiv Husa kako bi se postigao cilj koji nadilazi pitanje neutralizacije njihove prijetnje pomorskom prometu, u nastojanju da se uklone iz osovine otpora i eliminiraju.
Koji su scenariji budućih sukoba između koalicije predvođene SAD-om i grupe Husi?
Analitičar Alfatki predviđa tri scenarija za buduće sukobe između koalicije predvođene SAD-om i grupe Husi.
Prvi scenarij: ako američki napadi značajnije oslabe Huse i njihove vojne kapacitete, mogli bi prisiliti grupu da pristane na relativno smirivanje situacije i obustavi napade na međunarodne plovne rute.
Drugi scenarij: Husi bi mogli nastaviti s eskalacijom napada na brodove u Crvenom moru i Adenskom zaljevu, što bi izazvalo američke kontranapade. Takva situacija mogla bi dovesti do šire vojne intervencije protiv grupe, uz sudjelovanje većeg broja država.
Treći scenarij: povezan je s mogućim napretkom u pregovorima između Hamasa i izraelske okupacije. Ako Izrael dopusti ulazak humanitarne pomoći stanovnicima Gaze, to bi moglo navesti Huse da obustave napade na međunarodne plovne rute, prenosi AJB.
